Nije samo stvar u kalorijama
Foto: ShutterstockMnogi koji pokušavaju da smršaju fokusiraju se samo na kalorije i trening, ali stručnjaci upozoravaju da važnu ulogu ima i način na koji raspoređujemo obroke tokom dana.
Kada stalno nešto grickamo, pijemo zaslađene napitke ili jedemo bez većih pauza, nivo insulina češće ostaje povišen - a tada telo teže koristi uskladištene masne naslage kao izvor energije. To ne znači da je insulin "krivac za gojenje", ali znači da način na koji jedemo može uticati na to kada telo lakše poseže za mastima, prenosi N1 Sarajevo.
To jeste važan deo priče, ali nije jedini.
Stručnjaci već godinama objašnjavaju da na sagorevanje masti ne utiče samo to koliko jedemo, nego i šta se dešava između obroka. Nakon jela, posebno nakon obroka bogatih ugljenim hidratima, nivo insulina prirodno raste. To je normalan odgovor organizma: insulin pomaže da glukoza uđe u ćelije i da se energija iskoristi ili skladišti.
U tom periodu telo je manje sklono da poseže za uskladištenim mastima kao gorivom.
Drugim rečima, kada je insulin povišen, razgradnja masti je privremeno usporena. To ne znači da jedan obrok "zaustavlja mršavljenje", ali znači da stalno grickanje i jedenje bez većih pauza može smanjiti broj trenutaka u kojima telo lakše koristi sopstvene masne rezerve.
Harvard Health navodi da tokom dužeg perioda bez hrane nivo insulina opada, što omogućava telu da lakše koristi masti kao izvor energije. Zbog toga se u kontekstu povremenog posta i dužih pauza između obroka često pominje da organizam tada lakše prelazi na korišćenje uskladištene energije.
Upravo zato mnogi stručnjaci upozoravaju da problem nije nužno jedan desert ili jedan međuobrok, nego obrazac u kojem se tokom celog dana nešto unosi - kafa sa šećerom, sok, grickalice, "samo jedan zalogaj", pa opet nešto malo kasnije.
Klinika Klivlend upozorava da hronično povišen insulin i insulinska rezistencija s vremenom mogu otežati regulaciju šećera u krvi i biti povezani s metaboličkim problemima, uključujući i gojenje.
Ipak, važno je ne upasti u zamku pojednostavljivanja.
Naučni radovi koji se bave takozvanim "carbohydrate-insulin modelom" pokazuju da insulin jeste važan faktor u skladištenju i mobilizaciji masti, ali i da gubitak masnih naslaga i dalje u velikoj meri zavisi od ukupnog energetskog unosa, kvaliteta ishrane, kretanja, sna i drugih navika.
Zato stručnjaci najčešće ne savetuju ekstremne dijete, nego jednostavnije promene: manje stalnog grickanja, manje zaslađenih napitaka, više proteina i vlakana, kao i jasnije razmake između obroka.
Jer nekad problem nije samo u tome koliko jedete. Nego u tome što telu gotovo nikad ne date priliku da posegne za onim što je već uskladištilo.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







