Stručnjaci za dugovečnost izdvojili su pet navika koje mogu doprineti zdravijem starenju, od hodanja do sna i optimizma.
Foto: ShutterstockDug život se često povezuje sa skupim suplementima, specijalnim dijetama i najnovijim zdravstvenim tretmanima.
Ipak, stručnjaci za dugovečnost ukazuju na nešto mnogo jednostavnije, neke od navika koje mogu doprineti zdravijem starenju potpuno su besplatne.
Od svakodnevne šetnje do kvalitetnog sna i dobrih odnosa sa ljudima, male promene mogu imati značajnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Ne morate imati skupu opremu niti članstvo u teretani. Obična šetnja može biti odličan način da budete fizički aktivni.
Dr S. Džej Olšanski, profesor epidemiologije i istraživač dugovečnosti, ističe da je redovno hodanje povezano sa boljim zdravljem srca i metabolizma, kvalitetnijim snom, zdravljem kostiju i boljim mentalnim stanjem.
Zato je jednostavna promena poput šetnje umesto vremena provedenog uz telefon dobar početak.

Ne morate odmah da menjate čitav način ishrane. Jedan jednostavan korak jeste da nekoliko manje kvalitetnih namirnica zamenite voćem ili povrćem.
Dr Alis Lihtenštajn sa Univerziteta Tafts naglašava značaj celovitih namirnica, poput integralnih žitarica, voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki i ribe, uz smanjenje ultraprerađene hrane.
Tako istovremeno povećavate unos korisnih nutrijenata i smanjujete količinu dodatog šećera, soli i zasićenih masti.

Sedam ili više sati sna može biti važan deo zdravog starenja.
Dugotrajno nedovoljno spavanje povezuje se sa većim rizikom od metaboličkih problema, srčanih bolesti i drugih hroničnih stanja.
San je važan i za mozak. Tokom spavanja odvijaju se procesi koji pomažu njegovom normalnom funkcionisanju, dok se hroničan nedostatak sna povezuje sa većim rizikom od kognitivnog pada.

Dobri odnosi nisu samo važni za raspoloženje. Istraživanja povezuju usamljenost i socijalnu izolaciju sa lošijim zdravstvenim ishodima.
Dr Emili Rogalski, koja proučava takozvane "superstarce", odnosno veoma stare ljude sa očuvanim kognitivnim sposobnostima, ističe da društvena aktivnost predstavlja jednu od osobina koja se često uočava kod ove grupe.
Nije presudan broj ljudi koje poznajete, već kvalitet odnosa. Čak i volontiranje nekoliko sati nedeljno može biti način da ostanete aktivni i povezani sa zajednicom.

Pozitivan pogled na budućnost takođe se povezuje sa zdravijim starenjem.
Dr Laura Kubzanski sa Harvard T. H. Čen škole javnog zdravlja navodi da su optimističniji ljudi u istraživanjima imali povoljnije pokazatelje zdravlja srca i niže nivoe upalnih procesa.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste to što ljudi sa optimističnijim pogledom češće postavljaju ciljeve i lakše se odlučuju za zdrave navike.

Iako ovih pet navika ne zahtevaju novac, to ne znači da garantuju dug život. Na starenje utiče kombinacija genetike, okruženja, životnih navika i drugih faktora.
Ipak, redovno kretanje, kvalitetna ishrana, dovoljno sna, dobri društveni odnosi i optimističniji pogled na život spadaju među jednostavne navike koje mogu doprineti zdravijem starenju, piše Health.com.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







