Kada satima ne ustajemo, naše telo ulazi u stanje pasivnosti
Foto: ProfimediaKardiolozi sve češće upozoravaju na jedan od najopasnijih i najpotcenjenijih problema današnjice – preterano sedenje, naročito među ljudima koji rade kancelarijske poslove.
Istraživanja pokazuju da neki zaposleni provedu i do 89 odsto radnog vremena sedeći, što ozbiljno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i prerane smrti.
Iako mnogi misle da će redovno vežbanje popraviti štetu, nauka kaže drugačije.
„Čak ni preporučenih 150 minuta nedeljne fizičke aktivnosti nije dovoljno da se neutrališu negativni efekti celodnevnog sedenja“, upozorava dr Ketrin Vajnberg, kardiolog iz njujorške bolnice Lenoks Hil.
Kada satima ne ustajemo, naše telo ulazi u stanje pasivnosti. Protok krvi se usporava, mišići miruju, a metabolizam slabi.
„Vaše telo je kao automobil – dizajnirano je za kretanje, a ne za mirovanje“, slikovito objašnjava dr Vajnberg.
Dr Čeng Han Čen, interventni kardiolog, dodaje da sedeći način života otežava cirkulaciju i može dovesti do visokog krvnog pritiska, poremećaja u radu srca i stvaranja krvnih ugrušaka. A upravo su ugrušci čest uzrok moždanog i srčanog udara, prenosi Index.
„Važno je pomerati noge, menjati položaj, ustajati – jer krvni ugrušci mogu nastati već nakon nekoliko sati neprekidnog sedenja“, kaže dr Alfonso Voler sa Medicinskog fakulteta Rutgers Nju Džersi.
Čak i ako trenirate nekoliko puta nedeljno, to ne znači da ste zaštićeni.
„Fizička aktivnost je korisna, ali ako ostatak dana provedete sedeći, i dalje ste u rizičnoj grupi“, kaže dr Don Verner Keršner iz The Heart Centra u Baltimoru.
Dodaje kako čak i 6.000 koraka dnevno, što je manje od često pominjanih 10.000, može imati značajan efekat, ali to je teško postići ako sedite osam sati dnevno.
Rešenje ne leži u promeni posla, već u uvođenju redovnih pauza za kretanje.
Istraživanja pokazuju da samo 20 do 25 minuta lagane aktivnosti dnevno može značajno smanjiti rizik od prerane smrti – ako se rasporedi kroz dan.
„Kratke šetnje, penjanje uz stepenice, istezanje – sve to pomaže u očuvanju srca“, ističe dr Čen, dodajući da čak i jedan do dva minuta kretanja svakog sata mogu napraviti razliku.
Dr Voler savetuje da u svoj raspored ugradimo podsetnike.
„Idite do aparata za vodu, prošetajte hodnikom, razgovarajte stojeći. To su male promene, ali dugoročno čine mnogo.“
Dr Vajnberg preporučuje da svaki telefonski poziv iskoristite kao priliku za kretanje.
„Ako razgovarate, nemojte sedeti. Hodajte, istežite se – bilo kakvo kretanje je bolje od mirovanja.“
Ako ne volite alarme i podsetnike, pokušajte stvoriti naviku: ustanite svakog punog sata, napravite nekoliko koraka ili kratko istezanje. Tih nekoliko minuta može biti presudno za vaše srce, krvne sudove i opšte zdravlje.
Ne moramo ići u teretanu svaki dan, ali ne smemo ignorisati sate provedene u sedećem položaju.
Naše telo nije dizajnirano za to, a posledice se gomilaju s vremenom.
Ako radite kancelarijski posao, iskoristite svaku priliku za kretanje. Hodajte, istežite se, krećite se tokom dana. Vaše srce će vam biti zahvalno.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







