Ako ste osoba koja najbolje funkcioniše nakon što padne mrak, možda bi trebalo da obratite dodatnu pažnju na zdravlje svog srca
Foto: ShutterstockNoćne ptice - oni koji prirodno ostaju budni do kasno - možda imaju veću verovatnoću da razviju srčane bolesti, pokazalo je novo istraživanje. Ali stručnjaci kažu da postoje koraci koje možete preduzeti da zaštitite svoje zdravlje.
Osobe srednjih i starijih godina, posebno žene, koje su aktivnije u večernjim satima mogu imati lošije zdravlje srca od onih koje nemaju izražene jutarnje ili večernje navike, pokazuje studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association, a prenosi CNN.
Ova studija analizirala je podatke više od 322.000 odraslih koji su učestvovali u UK Biobank, longitudinalnoj studiji koja je uključivala učesnike iz Engleske, Škotske i Velsa.
Učesnici su sami odredili svoj hronotip — svoju prirodnu sklonost ka vremenu spavanja i buđenja — i bili su kategorisani kao jutarnji, srednji ili večernji tip. (Studija nije dodelila konkretno vreme ustajanja ili odlaska na spavanje ovim kategorijama; klasifikacija se zasnivala isključivo na samoprijavljenoj sklonosti.)
Hronotipovi odražavaju „prirodnu sklonost osobe ka vremenu spavanja i dnevnim ritmovima“, odnosno da li je neko ranoranilac, noćna ptica ili nešto između, rekao je dr Sina Kianersi, glavni autor studije i postdoktorski istraživač u bolnici Brigham and Women’s i na Harvard školi medicine u Bostonu.
Odrasli sa večernjim hronotipom, pa čak i oni koji ustaju rano, mogli bi biti u većem riziku jer se njihov unutrašnji biološki sat ne poklapa sa radnim rasporedima i drugim spoljnim faktorima.
Mnoga ranija istraživanja fokusirala su se na jedan faktor rizika, poput pušenja ili krvnog pritiska, ali nova studija koristila je model Američkog udruženja za srce Life Essential 8, koji navodi načine za poboljšanje i održavanje zdravlja srca. Tih osam faktora su zdrava ishrana, fizička aktivnost, nepušenje, kvalitetan san i kontrola telesne težine, holesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska. Svaka komponenta ocenjuje se od 0 do 100, pri čemu viši rezultat ukazuje na bolje kardiovaskularno zdravlje. Ove ocene se zatim prosečno izračunavaju kako bi se dobio ukupni rezultat za svaku osobu.
Kianersi je rekao da ga je najviše iznenadila snažna povezanost između toga da je neko noćna ptica i lošeg ukupnog kardiovaskularnog zdravlja. Noćne ptice su mnogo češće imale nezdrave navike ili faktore rizika, poput loše ishrane, manje fizičke aktivnosti ili pušenja. Veza je bila još izraženija kod žena.

U poređenju sa srednjom kategorijom, „večernji tipovi/noćne ptice imali su oko 79% veću verovatnoću da imaju ukupno loše kardiovaskularno zdravlje, a takođe su imali veći rizik od srčanog udara ili moždanog udara tokom perioda praćenja“, rekao je on.
Dnevna rutina takođe je važna.
"Večernji hronotip često je povezan sa drugim faktorima koji mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao što su veća neujednačenost u vremenu spavanja, obroka i izlaganja svetlu“, rekla je Sabra Abot, vanredna profesorka neurologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Univerziteta Northwestern. Ona nije učestvovala u studiji.
Noćne ptice imale su 16% veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, u poređenju sa osobama srednjeg hronotipa, tokom perioda praćenja od gotovo 14 godina.
Ljudi koji su se izjasnili kao ranoranioci imali su 5% manju verovatnoću da imaju loše zdravlje srca i nezdrave navike u poređenju sa onima iz srednje grupe.
Pošto se njegovo istraživanje fokusiralo na osobe srednjih i starijih godina, Kianersi je rekao da je potrebno više studija kako bi se utvrdilo da li se isti obrasci odnose i na mlađe ljude. Takođe je napomenuo da, kao opservaciona studija, nalazi ne mogu dokazati da hronotip direktno uzrokuje lošije kardiovaskularno zdravlje ili povećan kardiovaskularni rizik.
Ipak, postoji nada ako ste noćna ptica, kaže dr Kristen Knutson, vanredna profesorka neurologije u Centru za cirkadijalnu i medicinu sna Medicinskog fakulteta Feinberg. Ni ona nije učestvovala u studiji.
Kardiovaskularne bolesti „nisu urođene niti neizbežne za noćne ptice“, rekla je Knutson, sugerišući da ljudi treba da daju prioritet snu i da ne puše.
Studija sugeriše da intervencije koje ciljaju ove promenljive faktore rizika — poput poboljšanja sna, prestanka pušenja i održavanja zdravog načina života — mogu pomoći u smanjenju rizika kod noćnih ptica.
Abot se složila da noćne ptice ne bi trebalo da pokušavaju da promene svoj hronotip, već da se fokusiraju na faktore koje mogu da kontrolišu, prenosi CNN.
Savet: "Fokusirajte se na osnove: trudite se da spavate dovoljno, održavajte vreme odlaska na spavanje i buđenja što je moguće doslednijim i pokušajte da budete izloženi jutarnjem svetlu“, rekao je Kianersi.
"Redovna fizička aktivnost je takođe važna, a pomaže i da redovno kontrolišete krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi. A ako neko puši, prestanak pušenja ostaje jedan od najmoćnijih koraka za zaštitu dugoročnog zdravlja srca."
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







