Preterano konzumiranje jedne namirnice na štetu drugih može imati suprotan efekat
Foto: ShutterstockOd društvenih mreža do polica u supermarketima, neprestano nas bombarduju informacijama o proteinima. Iako se recept za konzumiranje više proteina zarad opšteg zdravlja čini jednostavnim, postoje i neke negativne strane.
Ova poruka posebno nailazi na plodno tlo kod zrelije populacije, gde strah od gubitka mišićne mase (sarkopenije) tera mnoge da bez razmišljanja talože proteinske makronutrijente.
Ali ishrana nije algebarski zbir, a preterano konzumiranje jedne namirnice na štetu drugih može imati suprotan efekat: gubitak mišićne mase, hronični umor i gojenje.
Tržište proteinskih dodataka i obogaćenih grickalica dostiglo je zapanjujuće brojke. Ipak, konzumiranje pločica i šejkova trebalo bi da ostane izuzetak, a ne pravilo.
Stručnjaci ističu da su ovi proizvodi često visoko prerađeni, bogati zaslađivačima i, pre svega, gotovo potpuno bez vlakana.
U srednjem dobu, kada nivo sistemske upale obično raste, a profil lipida u krvi može da se promeni, vlakna postaju nezamenljiv saveznik.
Stručnjaci preporučuju davanje prednosti pravim namirnicama, poput hleba od celih žitarica sa mahunarkama ili domaćeg smutija sa običnim jogurtom, puterom od kikirikija i bobičastim voćem.
Viralni trendovi podstiču ljude da konzumiraju više od 200 grama proteina dnevno. Međutim, istraživanja pokazuju da većina odraslih već unosi više nego dovoljno proteina da zadovolji svoje potrebe.
Iako ženama u postmenopauzi i muškarcima starijim od 50 godina treba nešto veći unos za borbu protiv sarkopenije - oko 0,75 do 1 grama po kilogramu telesne težine dnevno - prekoračenje tih količina ne donosi nikakvu korist.
S druge strane, proteini sadrže kalorije i, ako se konzumiraju u prekomernoj količini, telo ih pretvara i skladišti kao mast, što doprinosi gojenju tipičnom za srednje doba.

Nasumično uzimanje proteina tokom dana nije korisno za izgradnju mišića.
Fiziologija nas uči da je u prva dva sata nakon vežbanja telo znatno efikasnije u korišćenju aminokiselina za popravku i regeneraciju mišićnih vlakana.
Još jedna uobičajena greška je potpuno izbacivanje ugljenih hidrata pre vežbanja. Bez dostupne glukoze, telo je prinuđeno da razgrađuje mišićno tkivo kako bi dobilo energiju potrebnu za trening, što rezultira gubitkom mišićne mase.
Ispravna strategija uključuje ugljeni hidrat koji se brzo oslobađa, poput banane, u prvom satu nakon vežbanja kako bi se nadoknadio nivo glikogena, nakon čega sledi potpun, uravnotežen obrok.
Izgradnja mišićne ćelije složen je biohemijski lanac koji zahteva prisustvo različitih mikronutrijenata i, pre svega, vode. U stanju dehidratacije, čak ni veliki unos proteina neće omogućiti sintezu mišića.
Smernice za kardiovaskularno zdravlje preporučuju između 400 i 600 ml vode dva do tri sata pre fizičke aktivnosti, uz dodatnu čašu neposredno pre vežbanja kako bi se obezbedio pravilan metabolički odgovor.
Nisu svi proteini jednaki. Preterano uživanje u prerađenom mesu i suhomesnatim proizvodima - nažalost duboko ukorenjeno u našoj kulinarskoj tradiciji - dosledno je povezano sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i kancera, što potvrđuju analize Svetske zdravstvene organizacije.
Prerađeni mesni proizvodi imaju proupalno dejstvo. Kada je telo u stanju hronične upale niskog intenziteta, imunski sistem ostaje hiperaktivan, a sposobnost sinteze novih mišića drastično je smanjena.
S druge strane, iako se priznaje visok sadržaj vlakana u mahunarkama (leblebije, pasulj, sočivo), važno je uzeti u obzir da biljni proteini imaju nižu bioraspoloživost od životinjskih proteina. Najbolje rešenje je raznovrsna ishrana.
Nakon 50. godine ljudsko telo može da razvije takozvanu anaboličku rezistenciju, stanje u kojem mišićne ćelije teško reaguju na stimulaciju aminokiselinama. Kako bi se prevazišla ta prepreka, ključna aminokiselina je leucin.
Međutim, pribegavanje dodacima ishrani sa jednom aminokiselinom često je neefikasno.
Studije pokazuju da izolovane tablete leucina ne poboljšavaju značajno sastav tela kod starijih osoba. Svakako je bolje unositi ga putem hrane koja je njime bogata: piletine, ćuretine, bakalara, grčkog jogurta, svežeg sira ili nemasnih komada govedine.
Veoma česta metodološka greška, posebno među ženama između 40 i 50 godina, uslovljena decenijama "kulture ishrane", jeste izbacivanje ugljenih hidrata ili dobrih masti kako bi se udvostručio unos proteina. Bez uravnoteženog unosa svih makronutrijenata, telo ne može efikasno da koristi proteine.
Ako konzumirate samo proteine, uskraćujući svom telu druge izvore energije, metabolizam će sagorevati protein i on neće moći da ispuni svoju primarnu funkciju - popravku i održavanje tkiva.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







