Nutricionisti otkrivaju istinu o njihovoj hranljivosti
Foto: PixabayKada govorimo o lisnatim salatama, često ih sve svrstavamo u istu kategoriju „zdravih“. Ipak, razlike u nutritivnoj vrednosti među vrstama mogu biti prilično velike.
Neke obiluju vitaminima i mineralima, druge su jače po sadržaju antioksidanasa ili sadrže korisne biljne materije koje podstiču varenje i opšte zdravlje. Ako vam je cilj da iz jednog tanjira izvučete maksimum koristi, evo šta treba da znate.
Klasična zelena salata najčešći je izbor u prodavnicama i restoranima. Sastoji se uglavnom od vode, ima vrlo malo kalorija i blagog je ukusa. Sadrži određene količine vitamina A, C i K, ali u poređenju sa tamnijim lisnatim vrstama ne spada u nutritivne lidere.
Njena prednost je što daje volumen obroku i lako se kombinuje sa drugim povrćem, orašastim plodovima ili proteinima. Međutim, ako je jedete samu, nećete uneti onoliko hranljivih materija koliko biste mogli sa drugim vrstama listova.

Matovilac važi za jednu od najbogatijih lisnatih salata. Obiluje vitaminom C, karotenoidima i folatima, a sadrži i više gvožđa i kalcijuma nego klasična zelena salata. Zahvaljujući antioksidansima, pomaže organizmu u borbi protiv slobodnih radikala, dok prirodne biljne materije u listovima mogu imati blago protivupalno dejstvo.
Zbog svog nežnog, orašastog ukusa lako se uklapa u razne kombinacije, od jednostavnih salata do priloga uz ribu ili piletinu.

Radič, bliski rođak cikorije, prepoznatljiv je po intenzivnoj boji i blago gorkom ukusu. Upravo ta gorčina ukazuje na prisustvo korisnih fitonutrijenata. Sadrži vitamine A, C i K, kao i minerale poput kalijuma i mangana.
Osim što doprinosi unosu antioksidanasa, radič može podstaći varenje i podržati rad jetre. Njegovi crvenkasti i tamnozeleni listovi često znače i veći sadržaj korisnih biljnih pigmenata.

Uopšteno važi pravilo da tamnozeleni i crvenkasti listovi sadrže više antioksidanasa i mikronutrijenata od svetlijih sorti. Zato je najbolja strategija – kombinacija. Mešavina različitih vrsta lisnatog povrća obezbeđuje širi spektar vitamina, minerala i biljnih jedinjenja.
Ako želite najviše hranljivih materija, birajte matovilac, radič ili mešavine tamnih listova. Klasična zelena salata može poslužiti kao lagana osnova i dati zapreminu obroku, ali prava nutritivna snaga dolazi iz raznovrsnosti i intenzivne boje na tanjiru.
Šarenija salata znači bogatiji unos, a uz to obrok ostaje lagan, osvežavajući i ukusan.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







