Zimski meseci remete ritam spavanja
Foto: ShutterstockLjudi su, na više načina nego što mislimo, bića sunca. Kada dani postanu kraći, a jutra tamnija, čini se da i naš san menja ritam - čak i ako živimo okruženi neonskim svetlima grada.
Studija objavljena u naučnom časopisu "Frontiers in Neuroscience" pokazuje da ljudi tokom zime provode više vremena u REM fazi sna nego leti, čak i u urbanim sredinama s obiljem veštačkog osvetljenja, dok se u jesen beleži manji udeo dubokog sna.
Istraživači sa berlinskog medicinskog univerziteta Šarite navode da su ljudski biološki satovi usklađeni sa suncem i da promene dužine dana i izloženosti svetlu tokom godine mogu uticati na trajanje i kvalitet sna, prenosi Net.hr.
"Možda je jedno od najvrednijih dostignuća ljudske evolucije gotovo potpuna nevidljivost sezonalnosti na nivou ponašanja", rekao je dr Diter Kunc, klinički psihijatar, istraživač spavanja i klinički hronobiolog sa Klinike za spavanje i hronomedicinu u bolnici St. Hedvig u Berlinu, autor studije.
On dodaje da njihova istraživanja pokazuju da se ljudski san značajno menja u zavisnosti od godišnjeg doba kod odrasle populacije koja živi u urbanom okruženju, dodao je Kunc.
Kako je sprovedeno istraživanje o ljudskom snu
U istraživanju su učestvovale 292 osobe koje su spavale u laboratoriji, bez alarma, dok su naučnici pratili kvalitet i trajanje sna. Ispitanici su bili ravnomerno raspoređeni tokom cele godine kako bi se uočile sezonske razlike.
Iz analize su isključeni oni koji su uzimali lekove koji utiču na san ili kod kojih su zabeleženi tehnički problemi, pa je konačni uzorak činilo 188 učesnika. Većina poremećaja nije pokazivala sezonske razlike, ali se nesanica češće javljala krajem godine.
Istraživanje sezonskog spavanja
Iako su ispitanici živeli u urbanom okruženju sa malo prirodnog svetla i velikim svetlosnim zagađenjem, istraživači su ipak uočili suptilne, ali značajne sezonske promene u snu.
Ukupno trajanje sna zimi je bilo oko sat vremena duže nego leti, ali ta razlika nije bila statistički značajna. Međutim, učesnici su zimi imali oko 30 minuta više REM sna, koji je direktno povezan sa cirkadijalnim ritmom i promenama svetla.
Naučnici ističu da bi sezonske razlike mogle biti još izraženije kod zdrave populacije i da bi društvo imalo koristi od fleksibilnijih školskih i radnih rasporeda. Do tada, raniji odlazak na spavanje zimi mogao bi pomoći.
"Sezonalnost je prisutna kod svih živih bića", rekao je Kunc, dodajući da se zimi ljudska fiziologija usporava, što često dovodi do osećaja iscrpljenosti krajem zime ili početkom proleća.
Kako svetlost utiče na san
Robert Soler, bivši inženjer NASA koji je proučavao kako nedostatak svetla u svemiru utiče na cikluse spavanja astronauta, danas je i suosnivač kompanije BIOS Lighting.
Soler je rekao da količina sna ne zavisi samo od količine svetla, već i od njegove vrste.
"Sunce prolazi kroz izlazak, dan, zalazak i noć, a svaka od tih faza ima različite boje svetla koje telo tumači kao signale za različite nivoe energije i aktivnosti", objasnio je i dodao da "plavičasto jutarnje svetlo daje nalet energije i pomaže nam da se razbudimo. Dnevno, jače svetlo hladnijih tonova signalizira telu da bude budno i produktivno, dok jantarne boje zalaska sunca pripremaju organizam za san."
Zimi je, dodaje Soler, ceo sunčev ciklus kraći, a noć i tama traju duže. Zbog toga se ne javlja samo veća potreba za snom, već i manjak dnevnog svetla smanjuje nivo budnosti.
Nije reč samo o razlikama između gradova i ruralnih područja, već i o geografskom položaju.
"Ako živite bliže ekvatoru, zime su svetlije pa se vaš ritam spavanja možda neće značajno menjati", rekao je Soler, dodajući da količina svetlosnog zagađenja u okolini takođe može uticati na cirkadijalni ritam.
Zašto je san važan
Soler ističe da je način na koji spavamo važniji nego što većina ljudi misli.
"Svi znamo da nam je san potreban da bismo funkcionisali i bili produktivni, ali on ima mnogo više nijansi", rekao je.
"Cirkadijalni ritam ne vodi samo naše obrasce spavanja, već utiče i na budnost i produktivnost. Nedostatak sna ili loš kvalitet sna direktno utiču na svakodnevni život, kao i na opšte zdravlje i dobrobit. Mentalno, metaboličko i kardiovaskularno zdravlje usko su povezani sa snom."
Džejmi Evan Bičelman, klinički psiholog i osoba koja ceo život živi sa teškom depresijom, uključujući sezonski afektivni poremećaj, upozorava da lošiji san tokom zimskih meseci "zarobljava ljude u začarani krug, u kojem je potrebno sve više sna kako bi se nadoknadio manjak kvalitetnog odmora iz prethodne noći".
"Kako dobijamo manje prirodne sunčeve svetlosti, proizvodnja melatonina izlazi iz ravnoteže, što remeti prirodne procese koji stabilizuju naš ritam spavanja", rekao je Bičelman, dodajući da mnogi koji pate od sezonske depresije koriste lampe za sezonski afektivni poremećaj sa različitim stepenom efikasnosti.
Problem nekvalitetnih proizvoda
"Tržište je preplavljeno lampama sa lažnim tvrdnjama, isključivo u marketinške svrhe. Iako medicinski podaci ukazuju na to da lampe za sezonski afektivni poremećaj mogu pomoći u regulaciji unutrašnjih telesnih procesa, mnogi potrošači, nažalost, nasedaju na jeftine imitacije."
Bičelman navodi da i hladnija klima ima svoju ulogu. Grejanje tokom zime, višak toplote i smanjena vlažnost vazduha mogu pogoršati kvalitet sna, jer telu za prijatan san odgovaraju niže temperature.
Loš san, dodaje, utiče i na prehrambene navike, što dodatno pogoršava problem.
"Kako se manjak sna gomila, skloniji smo lošijim prehrambenim izborima i brzoj, nutritivno siromašnoj hrani. Takva ishrana, ako se ponavlja, dodatno narušava kvalitet sna i povećava potrebu za odmorom", zaključio je Bičelman.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







