Nova studija pokazuje da je "Kralj lavova" u jednom važnom detalju pogrešio
Foto: PixabayKada pomislite na hijene, možda vam na pamet padaju oportunističke životinje, poput onih iz "Kralja lavova“, koje jednostavno prate lavove i hrane se ostacima njihovog plena. Međutim, nova istraživanja pokazuju da je takva slika pogrešna, prenosi BBC.
Umesto toga, naučnici koji su životinjama u Namibiji i Bocvani postavili GPS ogrlice zaključili su da su zapravo lavovi – naročito mužjaci – ti koji prilaze hijenama, a ne obrnuto.
Nalazi istraživanja, objavljeni u časopisu "Frontiers in Ethology“, pokazuju da je odnos između ovih životinja mnogo složeniji nego što se dugo verovalo.
GPS ogrlice postavljene su na 17 lavova i 14 hijena, a slale su podatke o njihovom položaju svakih pet minuta tokom dana i svakih 30 minuta noću. To je naučnicima omogućilo da prate životinje na području od 17.500 kvadratnih kilometara.
Doktorka Nensi Barker sa Univerziteta KvaZulu-Natal pokrenula je istraživanje nakon što je tokom master studija proučavala mrke hijene i posumnjala da odnos između lavova i hijena krije mnogo više nego što se na prvi pogled čini.
Analizirajući hiljade susreta, otkrila je da su mužjaci lavova dosledno prilazili hijenama, koje bi se potom povlačile, ponekad i kilometrima. Ženke lavova, međutim, delovale su mnogo manje zainteresovano za takve susrete.
"Hijene zaista iskorišćavaju lavlji plen – njihov glas da su oportunisti je zaslužen i videli smo kako uspešno uzimaju hranu od ženki lavova u oba područja u kojima smo sprovodili istraživanje“, kaže Barker. "Ali privlačnost plena nije isto što i osećaj sigurnosti u blizini lava."

Istraživanje nije ispitivalo zbog čega su lavovi prilazili hijenama, ali Barker smatra da su lavovi možda bili radoznali u vezi sa svojim rivalima ili su želeli da pokažu dominaciju. Moguće je i da su ih pratili jer su im hijene mogle ukazati na to gde se nalazi plen.
Barker kaže da ju je istraživanje iznenadilo zbog toga koliko je toga ranije bilo zanemareno – ali i zbog toga koliko toga možda tek treba otkriti.
"Ako je nešto ovako osnovno ostalo neprimećeno kod najpoznatijih vrsta, zamislite koliko toga još ne znamo o predatorima koji se progone i uklanjaju iz prirodnih staništa širom sveta“, kaže ona.
"Svaki put kada neka populacija mesoždera nestane, gubimo ponašanja i odnose koje nauka još nije ni dokumentovala, i gubimo ih zauvek."
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







