Cene hrane u Evropi mnogo variraju: Kod komšija najjeftinije namirnice, dijaspora papreno plaća sve

Niže cene karakteristične su za pojedine zemlje istočne Evrope i Balkana

01.11.2026. 22:15
  • Podeli:
prodavnica, market, trgovinski lanac, trgovina, potrošačka korpa, namirnice, proizvodi-68b176d6ce623.webp Foto: Pixabay

Cene namirnica širom Evrope znatno se razlikuju. Dok je prosečna korpa od 18 proizvoda u Švajcarskoj koštala gotovo 138 evra, u Srbiji je za iste namirnice bilo potrebno izdvojiti oko 50 evra. Ipak, niže cene ne znače nužno da je hrana dostupnija građanima.

Hrana zauzima značajno mesto u kućnim budžetima širom Evrope, ali iznos koji potrošači izdvajaju za osnovne namirnice zavisi od zemlje u kojoj žive. Razlike su velike čak i kada je reč o svakodnevnim proizvodima poput hleba i jaja.

Prema podacima Eurostata, hrana i bezalkoholna pića čine 13,6 odsto ukupne potrošnje domaćinstava u Evropskoj uniji. Veći deo budžeta odlazi na stanovanje i komunalne usluge, koji zajedno čine 23,6 odsto.

Podaci platforme Numbeo, koja prikuplja informacije o troškovima života, pokazuju da su razlike u cenama namirnica među evropskim zemljama izrazite. Prema indeksu za sredinu 2026. godine, cene se kreću od nivoa znatno ispod proseka EU do gotovo dvostruko viših troškova u najskupljim zemljama.

Švajcarska i Island među najskupljima, Rumunija najjeftinija u EU

Prema prilagođenom indeksu cena namirnica, u kojem je prosek Evropske unije postavljen na 100, Švajcarska je najskuplja evropska zemlja, sa indeksom 189,2. To znači da su namirnice u ovoj zemlji u proseku 89,2 odsto skuplje nego u EU.

Na drugom mestu je Island, sa indeksom 183,6, a slede Norveška sa 154,4, Luksemburg sa 134,9 i Danska sa 128,4. Među nordijskim zemljama iznad proseka EU nalaze se i Finska, sa indeksom 119,7, i Švedska, sa 116,6.

Kada je reč o pet velikih evropskih ekonomija obuhvaćenih poređenjem, Francuska je najskuplja, sa cenama namirnica 27,5 odsto iznad proseka EU. Slede Velika Britanija sa indeksom 111,9, Nemačka sa 111,6 i Italija sa 110,2. Španija je jedina od ovih pet zemalja u kojoj su cene ispod proseka EU, sa indeksom 89,7.

U okviru Evropske unije, najniže cene namirnica zabeležene su u Rumuniji, čiji indeks iznosi 66,7, odnosno 33,3 odsto manje od proseka EU.

Niže cene karakteristične su i za pojedine zemlje istočne Evrope i Balkana. Indeks za Severnu Makedoniju iznosi 59,8, za Bosnu i Hercegovinu 67,9, dok je u Srbiji 68,8. Turska ima indeks 82,1, što je i dalje ispod proseka EU, iako se istovremeno izdvaja po najvišoj inflaciji cena hrane u Evropi.

Koliko košta ista korpa namirnica u Srbiji i ostatku Evrope?

Razlike su još konkretnije kada se uporede cene pojedinačnih proizvoda. Prema podacima Numbea prikupljenim u oktobru 2026. godine, Euronews je izračunao cenu korpe od 18 namirnica, pri čemu je svaki proizvod uračunat jednom, bez dodatnog ponderisanja.

Prosečna cena takve korpe u EU iznosila je 69,84 evra. U Švajcarskoj je dostigla 137,90 evra, dok je u Moldaviji bila najniža, svega 41,10 evra. U Norveškoj je ista korpa koštala 116,10 evra, u Luksemburgu 99 evra, Austriji 88,10 evra, a Danskoj 87,70 evra. Među pet velikih evropskih ekonomija, Francuska je ponovo bila najskuplja, sa korpom od 87,40 evra. U Italiji je ona koštala 80 evra, u Nemačkoj 75,20, a u Velikoj Britaniji 69,10 evra. U Španiji je za iste proizvode trebalo izdvojiti 63 evra.

U Srbiji je cena korpe iznosila 49,70 evra. Manje od 50 evra bilo je potrebno izdvojiti i u Severnoj Makedoniji, na Kosovu, u Rumuniji, Gruziji, Poljskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Ipak, ove razlike predstavljaju poređenje nominalnih cena. Kada se uzme u obzir kupovna moć stanovništva, razlike se smanjuju, a redosled zemalja može se donekle promeniti i u zavisnosti od toga kako su pojedinačne namirnice zastupljene u korpi.

Zašto su namirnice skuplje u pojedinim zemljama?

Razlike u cenama ne zavise samo od troškova proizvodnje hrane. U cenu koju potrošač plaća ulaze i zarade zaposlenih, energija, zakup poslovnog prostora, transport, porezi, troškovi zemljišta, produktivnost poljoprivrede i struktura maloprodajnog tržišta.

Energija, gorivo i transport utiču na čitav lanac snabdevanja, od poljoprivredne proizvodnje i prerade do distribucije i isporuke proizvoda supermarketima.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()