Crne prognoze za srpske proizvođače kukuruza: "Jedni u potpunom gubitku, drugi sa štetom do 80 odsto"

Direktorka udruženja "Žita Srbije" Sunčica Savović ocenila je večeras da će pojedini poljoprivrednici, zahvaljujući suši i visokim temperaturama, neminovno biti na gubitku, neki u potpunosti, a neki sa štetom do 80 odsto. Savović je u razgovoru za Tanjug istakla da će ova godina, u pogledu prinosa, ipak biti bolja nego 2022. i 2017. godine.

Šteta u poljoprivredi između 400 i 500 miliona evra: Suša desetkovala prinose

"Ove godine očekujemo najmanje 5,5 tona po hektaru što se kukuruza tiče, a postoje dobre naznake da će se taj prinos približiti do šest tona po hektaru", rekla je Savović.

Kako kaže, cela godina je bila dosta toplija, a to je dovelo do rane žetve prolećnih i jesenjih kultura.

"Deo naše zemlje koji je u najvećem problemu jeste sever Banata i sever Bačke. Tamo će poljoprivrednici, odnosno ratari, imati najveću štetu, neki možda i kompletnu", istakla je.

Prema njenim rečima, nova tržišna godina za kukuruz počinje 1. oktobra, a Savović očekuje da se tokom septembra izveze oko 200.00 tona kukuruza.

Na Balkanu suša "gasi" izvore pijaće vode: Reka Bosna slabo vodonosna, a jezero Mornos skoro isparilo

Kao najotpornija poljoprivredna kultura, kako dodaje, pokazao se suncokret.

"Ove godine, prema podacima sa terena, sa nešto malo nižim prinosima nego prošle godine i malo većim površinama, mi ćemo imati rod koji će biti u liniji sa prošlom godinom, možda čak i nešto veći. Ako to prevedemo u suncokretovo ulje, to zapravo znači proizvodnju ukupne trogodišnje potrošnje u našoj zemlji", kazala je Savović i dodala da neće biti nestačice tog ulja.

Govoreći o pšenici, Savović navodi da godišnje proizvedemo više od tri miliona tona, a potrošimo najviše 1.700.000 tona pšenice.

Suša smanjila rod poljoprivrednih proizvoda: Kako će to uticati na cenu zimnice?

"Uz prenesene zalihe, možemo da računamo na kompletno snabdeveno domaće tržište", poručila je ona.

Kada je reč o klimatskim promenama, Savović naglašava da domaći proizvođači uspevaju da se prilagode novonastalim situacijima.

"Dakle, kao i svake godine očekujemo i ove godine jesenju setvu. Što se uljane repice tiče, nju sejemo na otprilike 35.000 - 45.000 hektara, to nisu velike površine. Ječam tradicionalno sejemo na oko 100.000 hektara i sasvim sam sigurna da će do početka decembra sve biti posejano", rekla je Savović za Tanjug.

Rusanda prva na udaru: Zašto je najveće slano jezero u Srbiji presušilo