Osnovni cilj novih pravila jeste jačanje zaštite korisnika
Foto: ShutterstockPravo na predomišljanje, olakšice u otplati kredita u nepredviđenim životnim okolnostima i veća transparentnost bankarskih usluga neke su od novina koje donosi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Finansijski konsultant Vladimir Vasić, gostujući u emisiji "U središtu pažnje" Prvog programa Radio Beograda, objasnio je kako će nova pravila uticati na prava građana i obaveze banaka.
Finansijsko tržište se stalno menja, a sa njim i potreba za efikasnijom zaštitom korisnika bankarskih i drugih finansijskih usluga. Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi niz promena koje utiču na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Osnovni cilj novih pravila jeste jačanje zaštite korisnika, veća transparentnost poslovanja i uvođenje jasnijih i strožih pravila prilikom ugovaranja finansijskih usluga.
Finansijski konsultant Vladimir Vasić govorio je o ključnim novinama zakona, razlozima za njegovo donošenje i načinima na koje će se nova pravila odraziti na građane.
Prema Vasićevim rečima, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga nije potpuno nov propis, već je deo domaćeg zakonodavstva već desetak do petnaest godina, kao rezultat usklađivanja sa propisima Evropske unije. Ipak, dosadašnja primena zakona ukazala je na brojne nedostatke i probleme u praksi, zbog čega je bilo neophodno unaprediti postojeća rešenja.

"Zakon se donosi kao svojevrsno ažuriranje postojećih propisa, na osnovu svega što je uočeno tokom prethodnih deset do petnaest godina. Sam naziv zakona ukazuje na to da je njegov cilj da zaštiti nas, korisnike finansijskih usluga, jer se često stiče utisak da su banke u povoljnijem položaju od svojih klijenata. To je možda delimično i tačno, imajući u vidu da nismo uvek dovoljno finansijski edukovani i da često žurimo prilikom potpisivanja ugovora ili uzimanja kredita. Zakonodavac je to prepoznao i nastojao da ovim zakonom uredi oblasti u kojima su ranije uočene određene nepravilnosti", istakao je Vasić za RTS.
On je ukazao i na činjenicu da je finansijsko tržište Srbije izrazito bankocentrično, odnosno da se najveći dio finansijskih tokova odvija preko banaka.

Prema njegovim rečima, oko 95 odsto novčanih tokova odvija se preko banaka, što građanima ostavlja ograničen prostor za izbor alternativnih finansijskih usluga. Zbog toga je, kako je istakao, jedan od ciljeva ovakvih zakona da se uspostavi ravnoteža između moći bankarskog sektora i interesa građana, odnosno da se korisnicima obezbedi veći stepen zaštite.
Ranija praksa podrazumevala je plaćanje penala od 1 odsto na razliku ukoliko klijent prevremeno otplaćuje stambeni kredit. Odnosi se na kredite do 1.200.000 dinara. Prema novim odredbama, tog penala više nema, čime država pomaže građanima da ostvare finansijsku uštedu.
Zakon uvodi institut predomišljanja, koji klijentima omogućava da posle uzimanja kredita (pre svega gotovinskih i potrošačkih) imaju rok od 14 dana - od trenutka potpisivanja, da se predomisle i vrate sredstva, slično kao što se roba vraća u prodavnicu.
Banka je u obavezi da klijentu dostavi ponudu na jasan, jednostavan i transparentan način. Vasić savetuje građanima da ne prihvataju ponudu "na prvu loptu":
"Sada, sa tom ponudom možete da odete u drugu, treću, četvrtu banku da proverite kako to izgleda kod drugih. Suština jeste upravo u tome da ste vi u pregovaračkoj poziciji i da vi pregovarate. Niko nikome ništa ne daje, nego ste vi kupili kredit. A kad ga već kupujete, onda ima i neka cena", navodi on.

Jedna od najvažnijih novina odnosi se na situacije kada klijent usled nepredviđenih okolnosti - poput gubitka posla ili nesrećnog slučaja, izgubi sposobnost otplate. Zakon sada pruža jasan pravni osnov:
"Zakon predviđa mogućnost da od banke zatražite smanjenje mesečne rate ili odobravanje moratorijuma, odnosno privremenog zastoja u otplati kredita u trajanju od tri ili šest meseci, kako biste dobili vremena da ponovo stanete na noge. Pritom je jasno definisana procedura za ostvarivanje ovih prava", ukazuje Vasić.
Ukoliko banka ne izađe u susret, korisnicima ostaje na raspolaganju Direkcija za zaštitu korisnika finansijskih usluga pri Narodnoj banci Srbije.
Kada je reč o stambenim kreditima i hipotekama, ranija praksa podrazumevala je da banka prodaje založenu nepokretnost, ponekad i po ceni koja je 40 do 60 odsto niža od tržišne vrednosti. Novo zakonsko rešenje pruža mogućnost korisniku kredita da u roku od dva meseca sam pronađe kupca, čime dobija priliku da nepokretnost proda po povoljnijoj ceni.

"Ovde zakon kaže: dobro, ajde vi koji ste u problemu, evo vi pronađite kupca u tih 2 meseca, možda ćete vi biti bolji u prodaji te nepokretnosti nego proces koji pokreće banka, i na taj način daje vam priliku da možda postignete veću cenu", objasnio je Vasić.
Govoreći o kamatnim stopama i uticaju faktora poput Euribora, Vasić je podsetio da su većina stambenih i evroindeksiranih kredita vezani za varijabilnu kamatnu stopu, koja se sastoji od tromesečnog ili šestomesečnog Euribora i fiksne margine banke. Uzrastanje Euribora direktno utiče na rast mesečnih rata.
Ipak, zakon propisuje stroge obaveze transparentnosti: banka je u obavezi da klijenta blagovremeno obavesti putem mejla o svakoj korekciji mesečne rate u skladu sa ugovorom, čime se ostavlja prostor da se domaćinstva pripreme za promene u budžetu.
Izmene zakona predstavljaju korak ka daljem usklađivanju sa standardima Evropske unije i unapređenju zaštite građana. Ipak, Vladimir Vasić je u emisiji Prvog programa Radio Beograda "U središtu pažnje" ukazao na to da zakonska zaštita nije dovoljna ukoliko građani nisu dobro informisani o svojim pravima i obavezama.
"Zakon treba da nam otvori oči i pokaže šta je dobro za mene kao korisnika. Najčešće ga čitamo tek kada se već nađemo u ozbiljnom problemu, što je možda pogrešno. Bolje je da budemo informisani i pripremljeni unapred, jer je bolje imati rezervni točak nego ga nemati", zaključio je Vasić.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







