NBS povećala prognozu inflacije za sledeću godinu: Da li se očekuje udar na standard građana?

NBS je u najnovijem izveštaju navela da očekuje inflaciju iznad gornje granice ciljanog raspona tokom većeg dela 2027. godine

22.11.2026. 18:40
  • Podeli:
Prodavnica kolica novac dinari cene Shutterstock-6ab51d3a77cff.webp Foto: Shutterstock

Građane Srbije u 2027. godini očekuje veća inflacija nego što je ranije prognozirala Narodna banka Srbije (NBS). Prema novembarskom izveštaju centralne banke, prosečan rast potrošačkih cena sledeće godine iznosiće 4,9 odsto, umesto prethodno očekivanih 4,3 odsto. Ekonomista i istraživač Instituta društvenih nauka Vasko Kelić upozorava da bi nova poskupljenja mogla posebno teško da pogode domaćinstva, jer građani veliki deo svojih prihoda troše na hranu.

U razgovoru za Insajder, Kelić je govorio o rizicima od daljeg rasta cena hrane i energenata, mogućem uticaju predizbornih budžetskih davanja na inflaciju, ali i o dešavanjima u rukovodstvu Narodne banke Srbije.

NBS je u najnovijem izveštaju navela da očekuje inflaciju iznad gornje granice ciljanog raspona tokom većeg dela 2027. godine, dok bi njen vrhunac trebalo da bude dostignut u trećem tromesečju.

Neslaganja u centralnoj banci

Novembarski izveštaj o inflaciji objavljen je bez konferencije za novinare, kakve je guvernerka Jorgovanka Tabaković održavala prethodnih godina.

Kelić je izjavio da ga takav razvoj događaja nije iznenadio, jer smatra da su se ozbiljna neslaganja unutar rukovodstva NBS mogla uočiti još tokom slučaja Alta banke.

Kao posebno neuobičajenu okolnost izdvojio je činjenicu da su jedno od saopštenja centralne banke potpisali samo viceguverneri, bez guvernerke.

Prema njegovoj oceni, to ukazuje na narušene odnose između stručnog i političkog dela rukovodstva NBS.

"Verujem da je ovde sada, pogotovo kada je postalo gusto, došlo do tih dubokih neslaganja, naročito ako govorimo o potencijalnim krivičnim odgovornostima, što su i viceguverneri tražili – da se istraži ko je odgovoran za situaciju, pre svega oko Alta banke, ali verovatno i za neke druge stvari", izjavio je Kelić.

Hrana najveći rizik

Govoreći o posledicama inflacije po životni standard, Kelić je ocenio da će njen rast definitivno negativno uticati na građane.

Posebno je upozorio na prehrambene proizvode, koji zauzimaju veliki deo potrošnje domaćinstava u Srbiji.

Prema njegovim rečima, rizici od poskupljenja prisutni su već u drugoj polovini 2026. godine, a mogli bi da se nastave i tokom prvih šest meseci naredne godine.

Kao moguće uzroke naveo je efekat niske osnovice za poređenje cena, produžetak energetske krize i poskupljenje hrane na svetskom tržištu.

Ukoliko naredna poljoprivredna sezona ne bude dovoljno dobra, pritisak na cene prehrambenih proizvoda mogao bi dodatno da se poveća.

"To će biti posebno veliki udar na obične ljude koji moraju da se prehrane", upozorio je Kelić.

Struja i grejanje mogu poskupeti

Najnovija projekcija NBS predviđa prosečnu inflaciju od 4,9 odsto u 2027. godini, što je 0,4 procentna poena iznad gornje granice ciljanog raspona centralne banke.

Kelić je naveo da među dodatnim rizicima vidi i moguća poskupljenja struje i grejanja, iako ne očekuje velika povećanja regulisanih cena javnih usluga.

Prema njegovom mišljenju, ranije procene možda nisu dovoljno uvažavale mogućnost dugotrajnije energetske krize.

Istakao je da rast cena nafte i drugih energenata, kao i uvozna inflacija, mogu dodatno da utiču na domaće tržište.

Narodna banka Srbije u novembarskom izveštaju takođe je navela da su rast svetskih cena nafte i drugih primarnih proizvoda, uvozna inflacija i brži rast realnih zarada među faktorima zbog kojih je povećala projekciju za narednu godinu.

Uticaj predizbornih davanja

Jedna od tema razgovora bila je i mogućnost da su jednokratna budžetska davanja tokom predizborne kampanje doprinela rastu cena.

Među takvim merama pomenuta je pomoć od 6.000 dinara, kao i davanja penzionerima i korisnicima socijalne zaštite.

Kelić smatra da su te isplate verovatno uticale na inflaciju, ali je naglasio da njihov doprinos ne može precizno da se utvrdi bez detaljnijih ekonomskih analiza.

"S obzirom na to da je rast prilično veliki u odnosu na prethodne mesece i da smo se već približili 4,4 odsto, što je faktički gornja granica cilja inflacije, najverovatnije je da su ta davanja doprinela rastu. Nisu, međutim, glavni uzročnik. Mnogo više utiču cene hrane, uvozna inflacija i tako dalje, ali su doprinela, rekao bih, u određenoj meri", ocenio je Kelić.

Dodao je da bi za pouzdanu procenu uticaja državne potrošnje na ukupnu inflaciju bilo potrebno ekonomsko modeliranje koje obuhvata duži vremenski period.

Kamatne stope kao instrument

Govoreći o mogućim merama za suzbijanje inflacije, Kelić je istakao značaj referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.

"Nije jedini. Postoje različiti načini, ali to je jedan od najefikasnijih načina da monetarnom politikom suzbijete inflaciju", izjavio je Kelić.

Objasnio je da povećanje kamatne stope ne daje trenutne rezultate, već da se efekti obično osećaju posle nekoliko meseci, dok puni uticaj može da nastupi tek nakon godinu dana ili duže.

Zbog toga smatra da postoji prostor za raspravu o tome da li je monetarna politika trebalo ranije da reaguje na inflatorne pritiske.

Istovremeno je naglasio da povećanjem referentne kamatne stope nije moguće neposredno uticati na svetske cene energenata.

Takve mere mogu, međutim, da ublaže njihovo posredno prenošenje na druge cene u domaćoj privredi.

Šta čeka novu vladu?

Kelić je izdvojio nekoliko ekonomskih prioriteta kojima bi nova Vlada Srbije trebalo da se posveti.

Među njima su pronalaženje stabilnih izvora privrednog rasta, tehnološki razvoj, unapređenje obrazovanja, jačanje vladavine prava i zaustavljanje prekomernog rasta cena hrane.

Poseban značaj pridaje povećanju produktivnosti poljoprivrede kroz kapitalna ulaganja, kao i jačanju kapaciteta Komisije za zaštitu konkurencije.

Prema njegovoj oceni, dugoročni razvoj zahteva i efikasniju borbu protiv korupcije, ne samo pokretanjem postupaka već i njihovim okončanjem, uz izgradnju snažnih nezavisnih institucija.

Govoreći o privremenom finansiranju države, objasnio je da takav režim ne znači automatski obustavljanje isplate plata i penzija, ali ograničava mogućnost pokretanja novih projekata.

Kelić je izrazio očekivanje da bi novi državni budžet trebalo usvojiti najkasnije do 15. marta, uz naglasak na razvojne prioritete.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()