Pozajmica od prijatelja ili člana porodice ne znači automatski i poresku obavezu
Foto: ShutterstockPozajmica od prijatelja ili člana porodice ne znači automatski i poresku obavezu, ali je važno da postoji dokaz da je novac zaista pozajmljen, a ne poklonjen.
Ugovor o zajmu, bankarski transfer i jasno definisan rok vraćanja mogu da spreče neprijatna pitanja Poreske uprave i banke. Kada vam prijatelj ili rođak pozajmi nekoliko hiljada evra, verovatno ne razmišljate o porezu i državnim propisima.
Ipak, pitanje porekla novca može da se pojavi kada sredstva legnu na bankovni račun, a naročito kada ih kasnije koristite za kupovinu stana, automobila ili neku drugu veću transakciju.
Da li takav novac mora da se prijavi državi? Odgovor zavisi od toga da li je reč o pozajmici ili poklonu.
Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovorom o zajmu jedna osoba predaje drugoj određenu količinu novca, a druga se obavezuje da joj isti iznos vrati nakon određenog vremena. Dakle, osnovna karakteristika pozajmice jeste obaveza vraćanja novca.
Za razliku od poklona, kod pravog zajma ne nastaje poreska obaveza po osnovu poreza na poklon samo zato što je novac prebačen sa jednog računa na drugi. Zakon, inače, ne zahteva da svaki ugovor o zajmu bude zaključen u pisanoj formi.
Međutim, postoji važan izuzetak: prema Zakonu o javnom beležništvu, ugovor o zajmu novca između fizičkih lica u iznosu od 10.000 evra i više mora da bude javnobeležnički potvrđen (solemnizovan). Zato je za veće iznose posebno važno poštovati propisanu formu.
Uplata novca preko banke jeste koristan dokaz, ali sama po sebi ne objašnjava uvek pravni osnov transakcije. Najbolje je da prilikom prenosa novca u opisu plaćanja stoji da je reč o pozajmici, uz odgovarajući ugovor o zajmu.
U njemu bi trebalo navesti iznos, podatke o zajmodavcu i zajmoprimcu, rok vraćanja i eventualnu kamatu. Na taj način obe strane imaju dokumentaciju kojom mogu da objasne zbog čega je novac prebačen.
Problem može nastati ako osoba koja je primila novac ne može da pokaže da postoji stvarna obaveza njegovog vraćanja. Na primer, ako neko dobije 20.000 evra od rođaka, nema ugovor, ne postoji dogovor o vraćanju, a novac godinama ostaje na njegovom računu bez ikakvih pokušaja otplate, može se otvoriti pitanje da li je u pitanju zaista zajam ili prikriveni poklon.
Ipak, samo odsustvo pisanog ugovora ne znači automatski da je novac poklon. Vrhovni sud Srbije je u jednoj presudi potvrdio da ugovor o zajmu može postojati i u usmenoj formi, ali da se njegovo postojanje i sadržina tada teže dokazuju. Ako se utvrdi da je novac zapravo poklon, primenjuju se pravila o porezu na nasleđe i poklon. Poreski tretman zavisi, između ostalog, od srodstva između poklonodavca i primaoca.
Zakon predviđa oslobođenja za određene kategorije srodnika, kao i oslobođenje za poklone do 100.000 dinara od istog lica u jednoj kalendarskoj godini.

Posebno je važno razumeti da poreska obaveza i provera porekla novca u banci nisu ista stvar. Banka, u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca, može da zatraži dodatnu dokumentaciju kako bi utvrdila poreklo sredstava. To se naročito može dogoditi kod većih transakcija, na primer prilikom kupovine nekretnine.
U takvoj situaciji ugovor o zajmu, potvrda o bankarskom transferu i dokumentacija o vraćanju novca mogu biti značajni dokazi. Drugim rečima, činjenica da je novac stigao na račun ne znači da u svakom trenutku nećete morati da objasnite odakle potiče, prenosi Kamatica.
Novac koji vam prijatelj ili rođak zaista pozajmi ne postaje automatski oporeziv prihod niti ga samo zbog prijema morate prijaviti kao poklon. Ipak, važno je da pozajmica bude stvarna, da postoji dokaz o dogovoru i da se novac vraća u skladu sa dogovorenim uslovima.
Za iznose od 10.000 evra i više između fizičkih lica obavezna je i solemnizacija ugovora kod javnog beležnika. Najveća greška je oslanjanje na usmeni dogovor i pretpostavku da među bliskim ljudima dokumentacija nije potrebna.
Kada se postavi pitanje porekla novca, upravo dokumenti mogu napraviti razliku između dokazive pozajmice i transakcije koja se može posmatrati kao poklon.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







