Ovo ne biste očekivali: Gde je Hrvatska u EU po prosečnoj neto zaradi i nezaposlenosti?

Nezaposlenost u Hrvatskoj u martu je bila 4,3 posto

27.04.2026. 10:38
  • Podeli:
Novac, evri, novčanik-shutterstock-RomanR-_2111719457-67d1c09975492.webp Foto: Shutterstock.com/RomanR, ilustracija

Sa prosečnom neto platom od 1.527 evra koliko je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, isplaćeno u februaru, Hrvatska može da se meri sa Bugarskom, Estonijom, Letonijom, Litvanijom, Mađarskom, Rumunijom, Slovačkom i Slovenijom.
 Estonija i Rumunija, nisu članice evrozone  imaju daleko veće prosečne neto plate od Hrvatske, i imaju inflaciju od devet odsto. Hrvatska je članica evrozone i ima ,stopu inflacije od 4,8 posto.

Nezaposlenost u Hrvatskoj u martu je bila 4,3 posto. Podaci za ostale spomenute zemlje razlikuju se po datumima objava, a manju stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju Bugarska, Slovačka i Slovenija.

Što se tiče predviđenog rasta BDP-a u ovoj godini, zasad je procena da će u Hrvatskoj rasti između 2,6 i 2,9 posto. Manji rast BDP-a predviđa se Estoniji, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Sloveniji.

Prema podacima zagrebačke N1, Prosečna neto plata u Hrvatskoj je u februaru bila 1.527 evra, martovska inflacija 4,8 odsto, a nezaposlenost  4,3 odsto, dok je predviđeni rast BDP=a 2,6-2,9 odsto.

Prosečna neto plata isplaćena u Bugarskoj iznosila je 1.070 evra (2.092 leja), inflacija je 4,1 odsto, nezaposlenost 3,5 odsto, a predviđeni BDP-a: 2,5-3 odsto.

Podaci statističkog zavoda Estonije pokazuju da je u toj zemlji isplaćena neto plata 1.650 evra u decembru prošle godine, inflacija je 3,1 odsto, nezaposlenost: 7,5 odsto, a predviđeni rast BDP-a: 2,1-2,3 odsto.

Zvanični podaci za Letoniju su: prosečna neto plat za decembar prošle godine bila je 1.346 evra, inflacija 3,6 odsto, nezaposlenost:6,7 odsto krajem decembra prošle godine, a predviđeni rast BDP-a: 2,2-2,8 odsto.

U Litvaniji je prema zvaničnim podacima u januaru isplaćena prosečna neto zarada od 1.514 evra, inflacija 4,5 odsto, nezaposlenost: 6,6,predviđeni rast BDP-a: 2,2-2,8 odsto.

Podaci Centralnog statističkog ureda Mađarske pokazuju da je prosečna neto isplaćena zarada  1.405 evra (509.200 forinti), inflacija je u aprilu 2,1 odsto, a nezaposlenost: 4,8 odsto. Predviđeni rast BDP-a: 1,7-2,3 odsto.

U Rumuniji je isplaćena prosečna neto plata u iznosu 1.089 evra (5.557 leja), inflacija u februaru iznosila je devet odsto, nezaposlenost: 6,3 odsto, a predviđeni rast BDP-a: 0,5-1,2  odsto.

Prema podacima Slovačkog zavoda za statistiku, prosečna neto zarada isplaćen u martu iznosila je 1.200 evra, inflacija je bila 3,5 odsto, 
nezaposlenost u decembru prošle godine: 5,6 odsto, a predviđeni rast BDP-a 0,5-1,1 odsto.

Zvanični podaci za sloveniju pokazuju da je prosečna neto zarada isplaćena u januaru bila 1,653 evra, inflacija: 2,5 odsto, nezaposlenost: 4,1 odsto, a predviđeni rast BDP-a 2,2-2,4 odsto.

Prema preliminarnim podacima Eurostata objavljenim krajem marta o paritetu kupovne moći i BDP-a po stanovniku u Evropskoj uniji u prošloj godini, kupovna moć građane u Hrvatskoj lani je bila 78 posto od proseka EU-a. A od ostalih sedam pomenutih zemalja Litvanija je na 88 posto standarda kupovne moći u EU, Estonija na 79 posto, Rumunija kao i Hrvatska na 78 posto, a slede Mađarska sa 76 odsto, Slovačka sa 75 odsto, Letonija sa 71 odsto i Bugarska koja je sa 68 posto od prosečne kupovne moći u EU na samom začelju, piše N1.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()