Zašto se u Srbiji štedi više nego u regionu? Dva ključna faktora utiču na sklonost štediša

U Srbiji 77 odsto osoba sa visokim prihodima štedi novac

16.11.2026. 23:00
  • Podeli:
Ušteđevina štednja kasica Shutterstock-6abcf4e769959.webp Foto: Shutterstock

U Srbiji 66 odsto stanovništva štedi redovno ili povremeno, u Rumuniji 40 odsto stanovništva ima ušteđevinu ili investicije, dok u Bugarskoj 25 odsto stanovništva štedi novac.

Na sklonost ljudi ka štednji i investiranju utiču dva ključna faktora: obrazovanje i prihodi.

U Srbiji 77 odsto osoba sa visokim prihodima štedi novac, pokazalo je istraživanje Tavex-a sprovedeno tokom ove i prošle godine.

U Bugarskoj je štednja najzastupljenija među osobama sa završenim fakultetom, dok je u Rumuniji udeo štediša među visokoobrazovanim stanovništvom dvostruko veći nego među osobama sa srednjim obrazovanjem.

Iako se udeo ljudi koji štede značajno razlikuje od zemlje do zemlje, najveća sličnost ogleda se u njihovoj motivaciji.

U Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji ljudi prvenstveno štede zbog straha od budućih finansijskih poteškoća, a ne zbog želje za uvećanjem imovine.

Neočekivani troškovi predstavljaju jedan od glavnih razloga za štednju i to u Rumuniji (81 odsto), Srbiji (75 odsto) i Bugarskoj (64 odsto).

Troškovi zdravstvene zaštite takođe predstavljaju važan motiv u Bugarskoj (33 odsto), Rumuniji (15 odsto) i Srbiji (21 odsto).

U Rumuniji udeo ljudi koji štede za zdravstvene potrebe jednak je udelu onih koji štede za putovanja i odmore.

Učestalost i iznos štednje takođe su važni za razumevanje investicionog ponašanja.

Tržište na kojem veliki broj ljudi povremeno štedi manje iznose razlikuje se od tržišta na kojem manji broj ljudi štedi, ali to čini redovnije i izdvaja veće iznose.

U sve tri zemlje ljudi najčešće izdvajaju relativno mali deo svojih prihoda za štednju - između pet i 10 odsto.

Udeo onih koji izdvajaju između 10 odsto i 20 odsto prihoda približno je dvostruko manji.

To ukazuje na to da redovna štednja ne zavisi samo od lične discipline, već i od finansijskih okolnosti domaćinstava.

Slična logika primenjuje se i u analizama Svetske banke, koja udeo izdataka domaćinstva za hranu posmatra kao jedan od pokazatelja ekonomskog razvoja: što je prihod veći, to je manji deo kućnog budžeta koji se troši na osnovne životne potrebe.

Samim tim, veći finansijski resursi omogućavaju domaćinstvima da izdvoje više novca za budućnost.

Bugarska se posebno izdvaja kada je reč o redovnoj štednji - čak 58 odsto štediša izdvaja novac svakog meseca.

Gotovo 47 odsto Srba štedi redovno, dok u Rumuniji to čini 43 odsto stanovništva.
    Ovi rezultati ukazuju na to da je navika kontinuiranog izdvajanja novca za štednju razvijenija među bugarskim štedišama, dok u Rumuniji i Srbiji štednja u većoj meri zavisi od raspoloživosti dodatnih prihoda.

Razlike postoje i u načinu na koji ljudi odlučuju da čuvaju svoju ušteđevinu.

Srbija se izdvaja po izrazitoj sklonosti ka držanju gotovine: 46 odsto drži stranu valutu u gotovini kod kuće; 35 odsto drži gotovinu u dinarima; 12 odsto koristi oročene ili druge bankarske depozite, a 16 odsto koristi štedne račune.

Bugarska se nalazi na suprotnom kraju spektra.

Takođe, 90 odsto štediša koristi bankarske depozite ili tekuće račune, 68 odsto koristi štedne račune.

Rumunija se nalazi između ova dva modela: 30 odsto koristi bankarske depozite, a 42 odsto štediša drži gotovinu kod kuće.

Ove razlike mogu biti povezane sa različitim istorijskim iskustvima ovih zemalja sa inflacijom, kao i sa različitim nivoima poverenja u bankarski sistem.

I sklonost ka držanju gotovine i korišćenje tekućih računa ukazuju na to da ljudima znači brz i jednostavan pristup sopstvenom novcu.

Istraživanje daje odgovore na još jedno važno pitanje: koju imovinu štediše u ove tri zemlje smatraju najboljom zaštitom od inflacije.

Ovo pitanje je posebno relevantno imajući u vidu rast cena roba i usluga, kao i ekonomsko okruženje koje ukazuje na nastavak inflatornih pritisaka, kako u Evropi, tako i globalno.

Bugarska je poznata po značajnoj ulozi nekretnina u investicionoj kulturi, pa 50 odsto štediša smatra da su nekretnine najbolja zaštita od gubitka kupovne moći.

Ovaj udeo je tokom prethodne godine smanjen za četiri procentna poena, a broj ljudi koji kupuju fizičko zlato povećan je za gotovo 30 odsto.

U Srbiji bi se 45 odsto ispitanika oslonilo na nekretnine; 37 odsto na stranu valutu, a 29 odsto na investiciono zlato.

Dok su u Rumuniji preferencije prema nekretninama i plemenitim metalima gotovo izjednačene — oko 20 odsto ispitanika smatra jednu i drugu opciju najboljom zaštitom od inflacije.

Uprkos razlikama u nivou prihoda, istorijskim iskustvima i preferiranim finansijskim instrumentima, štediše u ove tri balkanske zemlje dele slične motive i brige.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()