Evropska kriza usporava strane investicije u Srbiji: Stanić ukazuje na neophodnost novog modela rasta

Nepredvidivost poslovnog okruženja i dalje usmerava deo domaćih investitora ka nekretninama umesto ka proširenju proizvodnje

16.11.2026. 14:51
  • Podeli:
Srbija ekonomija dinari bdp Shutterstock-6ad0f0a462ddc.webp Foto: Shutterstock

Vlast dobija mandat od birača, ali poverenje investitora mora da se zaradi. Da li će domaći privrednici od buduće vlade imati veću podršku nego do sada, pitanje je na koje poslovna zajednica očekuje odgovor.

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije ocenjuje da je kreditni rejting Srbije unapređen, ali da nepredvidivost poslovnog okruženja i dalje usmerava deo domaćih investitora ka nekretninama umesto ka proširenju proizvodnje.

On ističe da će se 20. novembra očekivati ocena Fitch Ratingsa i da se veruje da će rejting u najmanju ruku biti zadržan na nivou BB+. On podseća da su strane direktne investicije bitne za proizvodno-izvozni potencijal i konkurentnost zemlje.

"Ukoliko pogledamo ocene agencija za kreditni rejting, vidimo da se kreditni rejting Srbije povećavao i da smo, prema standardnom kursu, dobili investicioni nivo, što znači da nije postojao rizik nagle promene okolnosti koje mogu da ugroze investiciju", kaže Stanić.

Veruje se da će Fitch zadržati BB+ sa pozitivnim izgledom za dalje unapređenje.

Domaće investicije bile su značajne, često i značajnije u odnosu na strane.

"Međutim, zbog nepredvidivosti poslovnog okruženja, koji je bio jedan od nedostataka, često su se naši investitori odlučivali da ne šire proizvodnju, nego da ulažu u nekretnine, zlato i tako dalje", navodi on.

Ukoliko se poveća transparentnost, smanji siva zona i obezbedi kontinuirana podrška razvoju industrije, posebno u delu više dodate vrednosti, mogu se očekivati više domaćih investicija i nastavak priliva stranih.

"Usporavanje trenda stranih investicija više je povezano sa situacijom u Evropi nego kod nas", dodaje Stanić, prenosi Euronews Srbija.

Model jeftine radne snage i nova podrška

Studentska lista ocenjuje da je model jeftine radne snage potrošen. Stanić napominje da će preciznije definisanje ekonomske politike i podrške investitorima doći sa ekspozeom novog premijera.

Zatvaranje fabrika je trend formiran i ranije.

"Imate one delatnosti koje su visoko radno intenzivne, gde zbog porasta cene rada u Srbiji, što je posledica razvoja naše privrede, su se ti investitori odlučili da prebace proizvodnju u delove sveta gde je radna snaga desetostruko jeftinija", kaže on.

Novi model rasta ne treba posmatrati kao potpuno novi. I dalje je neophodno privlačiti strane investicije, obezbediti održivost tržišta rada i uključiti više kompanija u lance snabdevanja.

Eksperti prethodne vlade govorili su o prelasku sa podsticaja zapošljavanja na podsticaj firmi u okviru lanaca snabdevanja.

U programu Studentske liste predviđeno je da se u devastiranim područjima, sa izraženim demografskim rizicima lošijim od republičkog proseka, zadrži podrška investitorima radi održavanja zaposlenosti, uz subvencije po radnom mestu.

"To neće biti na nivou cele zemlje, ali na nivou tih devastiranih područja", kaže on.

Komunikacija i očekivanja od nove vlasti

Stanić kaže da se komunikacija Privredne komore sa privrednicima kontinuirano nastavlja, kao opšteg predstavnika poslovne zajednice sa tradicijom skoro 170 godina. Komora je isticala potrebu za nesmetanim poslovnim procesom i ambijentom, kako bi firme funkcionisale, ostvarivale planove i poštovale ugovore, a javna ovlašćenja se sprovodila bez zastoja.

Kada su u pitanju najave izmena ekonomske politike, posebno poreza i podsticaja, Stanić smatra da sve treba da prati dijalog između privrednika i budućih nosilaca vlasti.

"Treba sagledati sve ono što je sada aktuelno u našem poslovnom ambijentu, kakva su očekivanja, šta se dešava spolja, i doneti optimalno rešenje koje ne bi previše opterećivalo privredu, niti državu", kaže on.

Osnovni pravci treba zadržati: orijentaciju na proizvodnju, izvoz i porast dodate vrednosti, uz digitalizaciju, primenu veštačke inteligencije i automatizaciju procesa.

"Kako bismo mogli da prevaziđemo taj problem nedostatka radne snage koji je sada evidentan ne samo u određenim uslužnim delatnostima, kao što su građevinarstvo i transport, nego sve više i u prerađivačkoj industriji", objašnjava Stanić.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()