Kupovina stana u evropskim gradovima za mnoge je postala ozbiljan finansijski izazov
Foto: PixabayCene nekretnina u evropskim gradovima značajno se razlikuju, a razlika između najskupljeg i najjeftinijeg tržišta meri se u desetinama hiljada evra po kvadratnom metru.
Kupovina stana u evropskim gradovima za mnoge je postala ozbiljan finansijski izazov. Visoke cene posebno su izražene u glavnim gradovima, velikim poslovnim centrima i atraktivnim turističkim destinacijama.
Prema izveštaju "Mapping the World’s Prices 2026", koji je objavio Deutsche Bank Research Institute, prosečna cena kvadratnog metra stana u centru 28 evropskih gradova iznosi 9.090 evra. Međutim, pojedina tržišta značajno odstupaju od tog proseka.
Najskuplji evropski gradovi za kupovinu stana nalaze se u Švajcarskoj.
U Cirihu prosečan kvadratni metar stana u centru košta čak 22.910 evra, dok je u Ženevi cena 19.439 evra.
To znači da bi za stan od 80 kvadrata u Cirihu trebalo izdvojiti oko 1,83 miliona evra, a u Ženevi približno 1,55 miliona evra.

Podsetimo, prema najsvežijim podacima Republičkog geodetskog zavoda (za drugi kvartal 2026.), najskuplji stan u Srbiji je koštao 1,6 miliona evra.
Na trećem mestu je London, gde kvadrat košta oko 17.241 evro. Stan od 80 kvadrata u britanskoj prestonici tako bi koštao približno 1,38 miliona evra.
Pariz je četvrti na listi, sa cenom od 12.771 evra po kvadratnom metru. To znači da je kupovina stana u centru Londona oko 35 odsto skuplja nego u francuskoj prestonici.
Prvih pet zatvara Beč, gde kvadrat košta oko 12.483 evra.
Od pet najvećih evropskih ekonomija, samo dve imaju prestonice među prvih 10 najskupljih gradova – Velika Britanija sa Londonom i Francuska sa Parizom.
Kada je reč o Nemačkoj, najskuplji je Minhen, sa cenom od 11.435 evra po kvadratnom metru.

U prvih 10 nalaze se i Luksemburg sa 11.011 evra, Kopenhagen sa 10.191, Stokholm sa 10.037 i Oslo sa 9.785 evra po kvadratnom metru.
Tri nordijska grada tako su među 10 najskupljih evropskih tržišta nekretnina.
Zanimljivo je i poređenje gradova koji nisu na samom vrhu liste.
U Pragu kvadratni metar stana u centru košta oko 8.352 evra, što je više nego u Madridu i Berlinu.
U Madridu je prosečna cena 7.831 evro, dok u Berlinu iznosi 7.613 evra po kvadratnom metru.

Sledi Rim, sa 7.328 evra, dok su Dablin sa 7.185 i Frankfurt sa 7.162 evra takođe iznad granice od 7.000 evra.
U Lisabonu kvadrat košta 6.636 evra, a u Barseloni 6.485 evra.
Na drugom kraju liste nalaze se gradovi u kojima je kvadrat značajno pristupačniji.
Najjeftiniji evropski grad obuhvaćen istraživanjem je Istanbul, gde prosečan kvadrat u centru košta 2.646 evra. Sledi Atina sa 3.442 evra, dok je u Briselu, sedištu institucija Evropske unije, prosečna cena 4.380 evra po kvadratnom metru.
Ispod 5.000 evra po kvadratu nalazi se i Birmingem, sa 4.671 evrom. U Budimpešti kvadrat košta 5.243 evra, u Varšavi 5.443, a u Edinburgu 5.708 evra.

Prosečna cena kvadrata u svih 28 analiziranih evropskih gradova iznosi 9.090 evra.
Drugim rečima, za stan od 80 kvadrata u proseku bi bilo potrebno oko 727.000 evra.
U samo četiri evropska grada sa liste takav stan košta više od milion evra, dok je Cirih već blizu granice od dva miliona.
Kada se lista proširi na svih 69 gradova obuhvaćenih istraživanjem, evropski gradovi ipak ne zauzimaju prvo mesto.
Najskuplji je Hong Kong, sa cenom od 23.790 evra po kvadratnom metru. Slede Cirih sa 22.910 i Seul sa 21.897 evra.
Na drugom kraju globalne liste nalaze se Kairo, gde kvadrat košta svega 784 evra, i Johanesburg sa 913 evra.
Podaci korišćeni u istraživanju potiču iz baze Numbeo i Deutsche Bank, a iznosi su preračunati u evre prema prosečnim deviznim kursevima Evropske centralne banke za prvu polovinu 2026. godine.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







