Međunarodni tim astrofizičara proučavao 54 galaksije
Foto: Pixabay / IlustracijaMlečni put nema veliko centralno ispupčenje kakvo imaju mnoge spiralne galaksije, ali je ipak uspeo da preživi milijarde godina kosmičkih sudara i promena. Međunarodni tim astrofizičara proučavao je 54 galaksije bez takvog ispupčenja i otkrio dva moguća objašnjenja njihovog opstanka.
Tokom prvih sedam milijardi godina razvoja univerzuma, galaksije su često prolazile kroz nasilne sudare i spajanja. Takvi događaji mogli su da poremete njihove diskove, promene njihov oblik i doprinesu nastanku centralnih ispupčenja, poznatih kao baldže.
Mlečni put, međutim, nema izraženu strukturu te vrste. Njegove zvezde, gas i prašina uglavnom su raspoređeni u rotirajućem disku, zbog čega naučnike već dugo zanima kako je naša galaksija sačuvala svoj oblik.
Odgovor pokušava da pronađe međunarodni projekat BEARD, koji okuplja 35 astrofizičara iz 13 istraživačkih centara u šest zemalja. Istraživači su proučavali 54 galaksije bez centralnog ispupčenja, koristeći različite teleskope i instrumente Opservatorije Roke de los Mučačos na kanarskom ostrvu La Palma.
Pošto Mlečni put ne možemo da posmatramo spolja u celini, proučavanje sličnih galaksija omogućava naučnicima da bolje razumeju njegovu prošlost i procese koji su oblikovali njegovu strukturu.
Prvi rezultati projekta, predstavljeni u tri naučna rada objavljena 2026. godine, ukazuju na dva moguća načina na koja galaksije bez centralnog ispupčenja mogu da opstanu.
Prema prvom objašnjenju, neke galaksije jednostavno su imale sreće: tokom svog razvoja nisu se sudarile sa velikim galaksijama, pa su njihovi diskovi ostali očuvani.
Druga mogućnost je zanimljivija. Čak i kada dođe do susreta dve galaksije, njihov disk može da preživi ako se one kreću i međusobno deluju na odgovarajući način. Naučnici takvu interakciju slikovito porede sa plesom u kojem se dve plesačice kreću skladno, u istom smeru, umesto da se sudare razornom silinom.
U Mlečnom putu postoje dokazi o značajnim interakcijama u prošlosti, pa je moguće da je njegova struktura opstala zahvaljujući načinu na koji su se te interakcije odvijale.
Ipak, naučnike čekaju nova pitanja: kako nastaju galaksije sastavljene gotovo isključivo od diska, kada se u njima formiraju zvezdane prečke i kako na njihov razvoj utiču manje galaksije koje ih okružuju?
Istraživanje projekta BEARD trebalo bi da pomogne u razumevanju ovih procesa i objasni kako su galaksije poput naše uspele da sačuvaju svoju strukturu tokom burne istorije univerzuma.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







