Prosečni projektovani vek lifta je oko 25 godina, a prema procenama više od 60 posto liftova u Srbiji ulazi u pedesetu godinu korišćenja
Nedavno smo čuli vest da je muškarac, star oko 60 godina, teško povređen kada je u zgradi na Voždovcu ušao u lift koji se potom otkačio i propao. To je ponovo navelo mnoge da se zapitaju hoće li se zaglaviti ili propasti kada uđu u lift.
Ti strahovi i nisu baš neosnovani jer, prema procenama stručnjaka, samo u Beogradu postoji oko 8.000 liftova koji bi trebalo da se zamene. Svaka stambena zajednica ima zakonsku obavezu da angažuje sertifikovane firme koje izdaju rešenja i određene smernice šta treba uraditi na liftu da bi on bio bezbedan.
Iako mesečno održavanje lifta košta oko 300 dinara po stanu, a godišnji pregled oko 8.000, veoma često se dešava da stanari nisu spremni da taj iznos izdvoje.
"Postoji višedecenijski problem gde liftovi nisu održavani na način kako treba, nije rađeno investiciono održavanje lifta, nije rađena neka modernizacija liftova i sada je sve to stiglo na naplatu. Bukvalno kod tih održavanja lifta, dešavaju se da budu i veći kvarovi, koji koštaju stotine hiljada dinara, tada imamo taj izazov, problem sa stanarima, kako uraditi taj finansijski deo", objašnjava za UNU profesionalni upravnik Ljubiša Manuvački.
Stanari su dužni da otklanjanje svakog nedostatka na liftu sami finansiraju, jer u protivnom takav lift mora da bude isključen. To je često veoma skupa investicija za stanare, pa su zato neke banke počele da razmatraju model finansiranja stambenih zajednica za remont i zamenu liftova.
"Problem su stari liftovi koji su više decenija stari, za koje nema rezervnih delova i koji su jako skupi za održavanje. Sledeći problem je finansiranje tih liftova, popravke tih liftova ili zamene, što skupštinama stanara predstavlja velik problem u ovom trenutku jer niko nije spreman da da značajniju svotu novca koja nekad iznosi i više desetina hiljada evra", ističe projektant Ranko Milićević.
Javno stambeno preduzeće održava oko 6.300 liftova, a prijave kvarova stižu svakodnevno. Prosečni projektovani vek lifta je oko 25 godina, a prema procenama više od 60 posto liftova u Srbiji ulazi u pedesetu godinu korišćenja.
"Njih održavaju majstori, koji su takođe u godinama, penzioneri. Ovi mlađi koji dolaze nekako se ne pripremaju na održavanje tih starijih liftova, jer dolazi veliki broj novih liftova, to su potpuno drugačije tehnologije, jednostavnije. To su kao računari, kontrolne table, i nekako ta nova mlada snaga ne želi da uči te zastarele tehnologije nego uči te nove i praktično te stare liftove više neće imati ko da održava i to je najveći problem", ističe potpredsednik Saveta za liftove Božo Vukašinović.
Novi Pravilnik o pregledima liftova u upotrebi stupio je na snagu 3. januara ove godine i propisuje da bi svaki lift u Srbiji trebalo pregledati minimum jednom godišnje. Budući da su novim pravilnikom pooštreni kriterijumi, veći broj liftova koji se koriste već pola veka moraće da se menja, a troškove kompletne zamene snosiće stambene zajednice.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







