U ratovima iz devedesetih godina u Jugoslaviji nestalo oko 40.000 ljudi: Traga se za još 11.000

Prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica tokom oružanih sukoba devedesetih godina prošlog veka na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 ljudi, a još uvek se traga za njih oko 11.000, objavio je VERITAS povodom Međunarodnog dana nestalih.

Najveći broj nestalih registruje Bosna i Hercegovina (oko 7.500), zatim Hrvatska (oko 1.725) i AP kosovo i Metohija (oko 1.600).

Još traje identifikacija posmrtnih ostataka stradalih tokom "Oluje": Pozivaju se porodice žrtava da daju uzorak krvi

Štrbac: Broj ubijenih u logoru Lora ne može da se utvrdi jer nema evidencije, premeštali su tela ubijenih

Prema pouzdanim izvorima, sa područja bivše Jugoslavije iz ratova devedesetih više od 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka još uvek nije identifikovano (oko 3.000 u BiH, oko 900 u Republici Hrvatskoj i oko 300 na KiM).

Kada bi se svi ekshumirani i identifikovali, broj nestalih bi se smanjio za više od trećine.

Na sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja deluje pri hrvatskom Ministarstvu branitelja, navodi se da Republika Hrvatska još uvek traga za 1.725 osoba nestalih u "Domovinskom ratu", što uključuje i područje bivše RSK.

Hrvatska strana polazi od podataka navedenih u poslednjoj Knjizi nestalih na području Hrvatske, koju je MKCK objavio 2015. godine, u kojoj se na dan 1. maja 2015. nalazilo 2.138 nerasvetljenih sudbina na području Hrvatske.

U Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, u trenutku objavljivanja (2022. godine) na područje Hrvatske i RSK odnosilo se oko 2.200 unosa, od čega se polovina podudarala sa "Veritasovom" evidencijom.

Na današnji dan, prema "Veritasovim" podacima, među 8.630 do sada verifikovanih žrtava Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i pripadnike JNA i dobrovoljce, iz rata devedesetih, nalazi se 1.462 osobe čije sudbine još nisu rasvetljene, među kojima je 1.053 (72 odsto) civila i 403 (28 odsto) žena. Najviše ih je nestalo u poslednjoj ratnoj godini - 726 (49 odsto), a zatim u prvoj - 581 (40 odsto).

Međutim, više od trećine sa tog spiska ne nalazi se u pomenutoj Knjizi nestalih za područje Hrvatske, a više od četvrtine u pomenutoj Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije.

Počev od 2000. godine iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, ekshumirano je ukupno 1.700 posmrtnih ostataka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i one koji su sa njima živeli i ratovali na njihovoj strani, od čega je do sada identifikovano 1.363 posmrtna ostatka, dok ih još 337 čeka na identifikaciju.

Srbija i BiH na graničnom prelazu Sremska Rača: Razmena ostataka dve osobe iz oružanih sukoba bivše SFRJ

VERITAS trenutno raspolaže podacima za više desetina poznatih i potencijalnih mesta ukopa sa oko 200 posmrtnih ostataka na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom "nepoznat", koji i trideset godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju.

Kako je istaknuto, porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, a društvo ima pravnu i moralnu obavezu da im pomogne u njihovom traganju. To je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.

Međunarodni dan nestalih je prilika i da se javnost podseti na patnju i bol porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše i svoju obavezu - otvore zahtev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspešne potrage, navodi VERITAS.

Stradanje koje boli i posle 30 godina: U Beogradu obeležen „Bljesak”, najavljen Zakon o nestalim licima

Sudbina nestalih u sukobima u bivšoj Jugoslaviji i dalje nerešena: Srbija čeka Zakon o nestalim licima