Košta predstavio novi dugoročni budžet
Foto: ShutterstockPredsednik Evropskog saveta Antonio Košta predstavio je danas novi predlog dugoročnog budžeta (MFF) Evropske unije za period 2028-2034. godine, kojim je predviđeno smanjenje od 204 milijarde evra, odnosno oko 10 odsto u odnosu na prvobitni predlog Evropske komisije (EK), uz uvođenje novih izvora prihoda, uključujući porez na velike digitalne kompanije, kako bi se obezbedilo finansiranje prioriteta Unije i nacionalni doprinosi država članica zadržali na prihvatljivom nivou.
Prema njegovim rečima, novi budžet zasniva se na tri ključna principa: finansiranju strateških prioriteta EU, zadržavanju nacionalnih doprinosa u razumnim okvirima i uspostavljanju uravnoteženog sistema novih sopstvenih prihoda Unije.
Košta je istakao da su lideri EU za naredni budžetski ciklus definisali tri glavna prioriteta - jačanje konkurentnosti, unapređenje bezbednosti i odbrane i jačanje međunarodne uloge Evrope, navodi se u saopštenju Evropskog saveta.
U poređenju sa aktuelnim budžetskim periodom od 2021. do 2027. godine, predlogom je predviđeno povećanje sredstava za konkurentnost od 120 odsto, za odbranu 232 odsto, dok bi finansiranje upravljanja migracijama i kontrole granica za države članice bilo udvostručeno.
Sredstva za jačanje međunarodnog položaja EU bila bi povećana za 23 odsto.

Istovremeno, kako je naglasio Košta, biće očuvane tradicionalne politike Unije, uključujući podršku poljoprivredi i regionalnom razvoju, a fond koji objedinjuje podršku Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i kohezionoj politici ostaće najveći u budžetu.
Za klimatsku i ekološku politiku predviđeno je izdvajanje 35 odsto sredstava kroz različite programe, dok bi 14 odsto nacionalnih i regionalnih budžetskih sredstava bilo namenjeno ostvarivanju evropskih socijalnih ciljeva.
Košta je najavio i da će novi budžet, prvi put od samog početka, predvideti sredstva za podršku priuštivom stanovanju, posebno u područjima koja se suočavaju sa velikim pritiskom na tržištu nekretnina.
Jedna od najvažnijih novina predloga odnosi se na uvođenje pet novih izvora prihoda, među kojima su porez na prihode velikih digitalnih kompanija, prihodi od mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika, naknade za nereciklirani elektronski otpad, porezi na duvanske proizvode i prihodi od sistema trgovine emisijama ugljen-dioksida.

Očekuje se da bi ovi izvori, zajedno sa postojećim prihodima, mogli da obezbede oko 60 milijardi evra godišnje.
Predlog predviđa da se digitalni namet odnosi na kompanije čiji godišnji globalni promet premašuje 750 miliona evra, a promet od digitalnih aktivnosti na tržištu EU 50 miliona evra.
One bi plaćale godišnji doprinos u visini od tri odsto neto prihoda ostvarenih od internet oglašavanja, digitalnih posredničkih usluga i podataka koje generišu korisnici.
Košta je predložio i postepeno uvođenje prihoda od poreza na duvanske proizvode i sistema trgovine emisijama, kako bi se izbegao nesrazmeran finansijski teret za države članice koje bi bile najviše pogođene tim merama.
Prema pisanju briselskih medija, novi predlog podrazumeva dodatno smanjenje od 44 milijarde evra u odnosu na prethodnu verziju koju je prošlog meseca predstavilo irsko predsedavanje Savetom EU.
Među najvećim uštedama predviđeno je smanjenje sredstava za konkurentnost za 20 milijardi evra i za spoljnu pomoć za sedam milijardi evra, dok bi dodatnih 10 milijardi evra bilo ušteđeno odlaganjem otplate duga EU nastalog tokom pandemije kovida 19.
Takav predlog predstavlja ustupak grupi država predvođenih Nemačkom, koje se zalažu za smanjenje ukupne potrošnje EU, ali bi mogao da izazove nezadovoljstvo zemalja centralne, istočne i južne Evrope, koje insistiraju na očuvanju sredstava za regionalni razvoj i poljoprivredu.
Sedamnaest država, među kojima su Poljska, Italija i Španija, okupljenih u neformalnoj grupi "Prijatelji kohezije", prethodno je odbacilo mogućnost smanjenja sredstava za kohezionu politiku.
Sa druge strane, Nemačka i još pet država, među kojima je Švedska, zalažu se za manji budžet i ograničavanje finansijskih obaveza država članica, izražavajući rezerve i prema uvođenju novih poreza.
Nemačka smatra da budžet treba da bude usmeren prvenstveno na odbranu i konkurentnost, dok Francuska, kao druga najveća ekonomija EU i neto uplatilac u budžet, ističe da Uniji moraju biti obezbeđena dovoljna sredstva za suočavanje sa sve većim izazovima.

Novi predlog biće u središtu razgovora lidera 27 država članica na samitu EU u Briselu, koji počinje 17. decembra, a Košta nastoji da se dogovor postigne do kraja godine.
Nakon što države članice usaglase zajednički stav, predlog će morati da dobije i saglasnost Evropskog parlamenta.
Izvestilac Evropskog parlamenta za budžet, poslanik Evropske narodne partije Zigfrid Murešan, već je kritikovao predložena smanjenja, ocenjujući da su neprihvatljiva za Parlament i da bi mogla da ugroze postizanje saglasnosti.
Pregovori o višegodišnjem finansijskom okviru EU za period 2028-2034. počeli su nakon što je Evropska komisija u julu 2025. predstavila prvobitni predlog budžeta vredan oko dva biliona evra.
Konačan dogovor zahteva saglasnost svih država članica, kao i Evropskog parlamenta.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







