Analitičar kaže da evropski sagovornici razumeju koliko je teško obnoviti institucije nakon dugog perioda političkih i institucionalnih problema
Foto: ShutterstockU Briselu postoji umereni optimizam nakon političkih promena u Srbiji, ali i razumevanje da će obnova institucija zahtevati vreme, izjavio je Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike (CEP), ocenjujući da bi Srbija već u decembru ili januaru mogla da dobije pristup delu ranije zamrznutih evropskih sredstava.
Gostujući u emisiji "3D" na Insajderu, Subotić je rekao da je tokom dve posete Briselu u protekle dve nedelje primetio veliko interesovanje evropskih institucija, predstavnika država članica i civilnog društva za politička dešavanja u Srbiji.
"Postoji visoka potražnja za informacijama i dodatnim saznanjima kada je Srbija u pitanju. Mi smo glavna tema tamo. Mi smo kao superstarovi tamo. Nama su sva vrata otvorena, bilo da se radi o institucijama Evropske unije, državama članicama, odnosno njihovim stalnim predstavništvima, i na kraju civilnom društvu i njihovim ključnim ekspertima koji se bave politikom proširenja", rekao je Subotić.
Prema njegovim rečima, evropski sagovornici razumeju koliko je teško obnoviti institucije nakon dugog perioda političkih i institucionalnih problema.
Subotić smatra da je promena vlasti otvorila mogućnosti za napredak u evropskim integracijama koje ranije nisu postojale.
"Unija jeste definitivno jedna kompleksna tvorevina koja sadrži različite interese na različitim nivoima, ali uprkos toj kompleksnosti, mislim da je prevladao taj ključan stav, a to je da se sa prethodnim režimom jednostavno nije moglo očekivati otključavanje pristupnog procesa Srbije, a da sada možemo staviti tačku na taj period i barem otvoriti prostor za neke stvari koje su prethodno jednostavno bile van domašaja", ocenio je on.

Ipak, upozorio je da se optimizam ne sme poistovećivati sa bezuslovnom podrškom novoj vlasti.
Govoreći o finansijskoj podršci Evropske unije, Subotić je objasnio da je trenutno u prvom planu Plan rasta za Zapadni Balkan, dok otvaranje novih pregovaračkih klastera zahteva saglasnost svih država članica.
Prema njegovoj proceni, Srbiji je kroz kredite i bespovratna sredstva na raspolaganju više od milijardu evra.
"Možemo već u decembru, januaru da otključamo neke fondove koji su prethodno bili zamrznuti, jer je Komisija procenjivala da se nisu ispunjavali osnovni demokratski preduslovi. Dobra stvar je upravo ta što Komisija sama može da odluči kada su ti demokratski preduslovi ispunjeni i kada Srbija može da krene sa povlačenjem tih sredstava. Prema mojoj proceni, možemo već u decembru, januaru, ili kada Komisija donese tu odluku, na 180 miliona da računamo", naveo je Subotić.
Naglasio je da bi za odmrzavanje tih sredstava mogle biti značajne poruke iz ekspozea budućeg premijera, ali da dalja finansijska podrška neće biti automatska.
"Za sve ostalo nema ničeg blanko, već se zna da postoje konkretni reformski koraci, sa konkretnim datumima, i da zaista neće biti gledanja kroz prste", rekao je on.
Dodao je da bi Evropska komisija mogla da pokaže određenu fleksibilnost u rokovima i prilagođavanju reformske agende, imajući u vidu promenu vlasti u Srbiji.
Subotić je posebno izdvojio činjenicu da Studentska lista u svom programu pominje IBAR, odnosno izveštaj o ispunjenju prelaznih merila u oblasti vladavine prava.
Ocenio je da bi dobijanje tog izveštaja do novembra 2027. godine predstavljalo važan korak u pristupnim pregovorima.
"To bi značilo da smo država koja je na dobrom koloseku i koja od tog trenutka može da računa čak i na zatvaranje pojedinačnih poglavlja. Bez IBAR-a nema zatvaranja poglavlja", objasnio je Subotić.
Prema njegovim rečima, za napredak neće biti dovoljno samo usvajanje zakona, strategija i akcionih planova, već će biti neophodno da se pokaže njihova stvarna primena.
Govoreći o mogućim uslovima koje bi evropske države mogle da postave novoj vlasti, Subotić je rekao da je iz razgovora u Briselu stekao utisak da postoji razumevanje za postepeno rešavanje problema.
Kao ključni pojam izdvojio je "sekvenciranje", odnosno određivanje redosleda reformi i političkih pitanja.
"Prepoznaje se da ne smemo dozvoliti da dođe do zamene prioriteta, jer u slučaju da se spoljna politika ili Kosovo stave u prvi plan, nećemo imati niti rešavanje tih problema, niti demokratsku transformaciju, bar ne transformaciju koja bi mogla biti podržana od Evropske unije na jedan efektivan način", ocenio je Subotić.
Dodao je da kratkoročno razume nastavak politike četiri stuba spoljne politike Srbije, posebno zbog nerešenih pitanja u odnosima sa Prištinom i procesa energetske diversifikacije.
Ipak, očekuje promenu načina komunikacije Beograda sa evropskim partnerima.
"Teško mi je da zamislim da će Studentska lista takav manir izražavanja, pa i političkih pretnji, koristiti u svom dijalogu sa Evropskom unijom", rekao je Subotić, govoreći o ranijem pozivanju na mogućnost približavanja Rusiji i Kini.
Subotić smatra da bi odnos nove vlasti prema Rusiji mogao da bude oblikovan i stavovima koje je Moskva zauzimala tokom studentskih protesta u Srbiji.
Prema njegovoj oceni, ruska strana sada pokušava da prilagodi pristup novim političkim okolnostima.
"Meni je svakako ohrabrujuće to što su bili studenti ti koji su tokom protesta, tokom prethodnih godina, trčali ka Briselu, imali su trku ka Strazburu, a ne ka Pekingu ili ka Moskvi. Istovremeno, siguran sam da Studentska lista nije zaboravila da je Putin upravo podržao bivšeg predsednika Vučića", izjavio je on.
Govoreći o unutrašnjim reformama, naglasio je da bi najvažniji početni korak trebalo da bude uspostavljanje jednakosti svih građana pred zakonom.
"Pre nego što promenimo zakone, treba da bude uvrežen ključni princip da ne postoji neko ko može da pobegne od zakona. Ravnopravnost pred zakonom je osnovni princip vladavine prava", istakao je Subotić.
Kao važne oblasti izdvojio je samostalnost institucija i rad Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Govoreći o mogućnosti referenduma o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Subotić je ocenio da takvo izjašnjavanje građana ne predstavlja prepreku evropskim integracijama, ali da bi prethodno trebalo obezbediti kvalitetnu javnu raspravu.
Prema njegovim rečima, građanima su potrebne pravovremene i tačne informacije o prednostima, obavezama i mogućim troškovima članstva.
"Bitno je da to bude jedan sistemski pristup koji bi omogućio građanima da dobiju tačne i pravovremene informacije, da bi mogli da oblikuju stav o tome šta je Evropska unija, šta bi nas to koštalo, šta bi nam donelo i na kraju da donesu svoj sud", rekao je Subotić.
Osvrnuo se i na razmatranje statusa SNS-a u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), ocenjujući da bi eventualna suspenzija mogla značajno da utiče na međunarodni politički položaj te stranke.
Prema njegovoj proceni, takav razvoj događaja mogao bi da otvori pitanje da li će SNS pokušati da pronađe političke partnere među drugim grupacijama u Evropskom parlamentu.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







