Otvorena birališta na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini: Pet opština FBiH ne glasa zbog poplava

Od 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike u BiH, samo je 29 žena odnosno 7,5 odsto

06.10.2024. 07:00
  • Podeli:
izbori u bosni i hercegovini, bih, bosanski izbori, bosansko-hercegovački izbori - shutterstock_2091111952-670171d68fa6c.webp Foto: Shutterstock

U Bosni i Hercegovini se danas održavaju lokalni izbori, osmi od proglašenja nezavisnosti 1992. godine. Birališta su otvorena u 7 časova, a zatvaraju se u 19 časova, a na izborima se biraju načelnici opština i gradonačelnici gradova, kao i opštinska i gradska veća i skupštine u 143 lokalne zajednice - 111 opština, 32 grada i Brčko Distrikt, koji je posebna administrativna jedinica. 

Ukupan broj birača upisanih u birački spisak BiH je 3,4 miliona, a biračka mesta su otvorena do 19 časova.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučila je da, zbog katastrofalnih poplava, izbore odloži u četiri opštine FBiH - Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i na tri biračka mesta u Fojnici. Izbori u tim mestima će biti održani kada se za to budu stekli uslovi, najavljeno je iz CIK BiH.

Izborna tišina u BiH počela je juče u 7 sati ujutru i trajaće do zatvaranja poslednjeg biračkog mesta, u nedelju 19 sati.

Na izborima učestvuje 110 političkih stranaka, 386 kandidata je za gradonačelničke i načelničke pozicije.  Više od 25.700 kandidata će se boriti za mesta u parlamentima lokalnih zajednica.

Očekivani troškovi izbora su 9,7 miliona evra 

Od 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike u BiH, samo je 29 žena odnosno 7,5 odsto.

Načelnici i gradonačelnici lokalnih zajednica biraju se direktno, osim u tri grada – Sarajevu, Mostaru i Brčko Distriktu BiH.

Međunarodna posmatračka misija OSCE/ODIHR će posmatrati lokalne izbore u BiH.

Načelnici i gradonačelnici se biraju po principu proste većine (First-past-the-post), pri čemu je pobednik kandidat sa najvećim brojem osvojenih glasova bez održavanja drugog kruga izbora.

Kandidati za veća/skupštine lokalnih zajednica biraju se proporcionalnom zastupljenosti otvorenih lista, pri čemu broj mandata u veću/skupštini varira u zavisnosti od broja stanovništva u lokalnoj zajednici.

Lokalni izbori u Sarajevu su specifični, jer se radi o izborima u četiri sarajevske gradske opštine u kojima je na proteklim lokalnim izborima debakl doživela Stranka demokratske akcije (SDA) i kasnije posredni izbori za gradsko veće grada Sarajeva i gradonačelnika. 

Najzanimljivija lokalna trka, prema mišljenju analitičara Instituta IFIMES, odvijaće se za opštinu Novo Sarajevo, gde će svoju popularnost testirati, inače popularna, aktuelna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) kao kandidatkinja tzv. "Trojke" prema zajedničkom kandidatu Stranke za BiH (SBiH), Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte i Narodnog evropskog saveza (NES) Muameru Bandiću (SBiH). 

U sarajevskoj opštini Centar snage će odmeriti aktualni načelnik opštine Centar kao kandidat "Trojke" Srđan Mandić (Naša stranka) i kandidat Demokratske fronte Denis Gratz uz podršku SDA, DF i SBiH. Izbori u opštini Centar mogu dovesti do velikog raskola u stranci Narod i Pravda, jer veći deo NiP-a podržava kandidata Denisa Gratza. U ostalim sarajevskim opštinama očekuje se da ostanu dosadašnji načelnici. 

Prema oceni analitičara, neizvesni u izbori za gradonačelnika Banjaluke, kao drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini. Aktuelnom gradonačelniku Drašku Stanivukoviću (PDP) suprotstaviće se donedavna stranačka koleginica Jelena Trivić (Narodni front) i kandidat SNSD-a Nikola Šobot.

Lokalni izbori u Mostaru održavaju se po mešovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja, gde će se birati ukupno 22 odbornika iz šest različitih gradskih područja i 13 odbornika sa gradske liste, a gradonačelnika će naknadno izabrati gradsko veće. 

To će ujedno biti drugi izbori u Mostaru nakon političkog sporazuma iz 2020. godine i prvi koji će se održati u isto vreme kada i u ostatku zemlje od 2008. godine. Zavisno od rezultata izbora za gradsko veće i postizbornih koalicija izabraće gradonačelnik grada Mostara. 

Brčko, na severoistoku BiH, ima poseban status od 2000. godine, kada je odlukom Međunarodne arbitražne komisije za Brčko proglašeno za zaseban distrikt, koji ne pripada nijednom od entiteta. Na izborima se direktno bira Skupština Brčko Distrikta BiH, koja kasnije bira gradonačelnika.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()