Ključ globalne ekonomije u rukama Teherana: Zašto je Ormuski moreuz tačka pucanja?

Rat sa Iranom postao borba za Ormuski moreuz

16.07.2026. 23:00
  • Podeli:
ormuski moreuzshutterstock_2748452657-6a58f637d6122.webp Foto: Shutterstock

Ono što je počelo kao kampanja sa ciljem da se umanje iranske nuklearne sposobnosti i oslabe njegove globalne terorističke mreže, pretvorilo se u spor oko kontrole jednog od najvažnijih svetskih trgovačkih puteva. 

Rat sa Iranom postao je borba za Ormuski moreuz, jedno od ključnih svetskih uskih grla za transport nafte, prirodnog gasa, đubriva i drugih roba.

Ako sukob dovede do toga da Ormuski moreuz trajno ostane pod kontrolom Irana - ili Sjedinjenih Američkih Država - to bi moglo označiti početak kraja slobodne plovidbe otvorenim morima, principa koji vekovima predstavlja temelj svetske trgovine.

"Ovo bi moglo da postavi opasan presedan i učini međunarodnu pomorsku trgovinu znatno skupljom, a taj trošak bi na kraju bio prebačen na krajnje potrošače", rekao je Erik Grundt, viši analitičar konsultantske kuće Rystad Energy za CNN.

Iransko novo energetsko oružje

Nakon početka američkih i izraelskih napada 28. februara, Iran je gotovo odmah proglasio Ormuski moreuz zatvorenim, izazvavši najveći šok u snabdevanju naftom u istoriji.

Stekavši novi instrument pritiska na globalnu ekonomiju, Teheran se sada žestoko bori da ga zadrži.

Brodovi koji žele da prođu kroz moreuz moraju ili da koordiniraju prolazak sa novoosnovanom Upravom za Ormuski moreuz u Persijskom zalivu (Persian Gulf Strait Authority – PGSA), što može podrazumevati visoke naknade, ili da rizikuju da budu gađani od strane iranskih oružanih snaga i Revolucionarne garde.

Iako su naknade privremeno obustavljene kada je Iran 18. juna potpisao šezdesetodnevni Memorandum o razumevanju sa Sjedinjenim Državama, iranska kontrola tranzita preko PGSA nije prestala.

Naprotiv. Iran se pozvao na jednu odredbu memoranduma, koja poziva Teheran da "organizuje bezbedan prolazak komercijalnih brodova", kako bi opravdao i učvrstio svoju kontrolu nad moreuzom.

Iran je u utorak saopštio da je više od 200 stranih brodova koordinisalo prolazak sa PGSA tokom tri nedelje nakon potpisivanja memoranduma, ali CNN nije mogao nezavisno da potvrdi tu tvrdnju.

Administracija Donalda Trampa, međutim, smatrala je da ta odredba znači da će brodovi tokom 60-dnevnog perioda moći slobodno da prolaze bez ograničenja.

Saobraćaj se zaista povećao – u vrhuncu nakon potpisivanja memoranduma kroz moreuz je prolazilo oko 70 brodova dnevno, što je otprilike polovina broja koji je prolazio svakog dana pre početka rata.

Međutim, obnavljanje tenzija u moreuzu ponovo je usporilo plovidbu – u nedelju je prošlo tek nešto više od deset brodova.

Predsednik Donald Tramp nakratko je primenio sličan pristup kao Iran, izjavivši da će Sjedinjene Države naplaćivati komercijalnim brodovima koji prolaze kroz Ormuz naknadu od 20 odsto za američke napore u zaštiti plovnog puta. Od te pretnje odustao je manje od 24 sata nakon što ju je objavio na društvenim mrežama.

Prema proceni međunarodnog udruženja brodara BIMCO, to bi za jedan veoma veliki tanker za prevoz nafte iznosilo oko 27 miliona dolara po putovanju.

Bez obzira na apsurdno visoku cenu, Trampova pretnja praktično je dala legitimitet iranskim potezima – ironiju koju je iranski režim brzo iskoristio i sarkastično prokomentarisao na društvenim mrežama. Iran je, sa svoje strane, poručio da je Trampova tarifa previsoka.

"20 odsto je, naravno, previše", napisao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči u ponedeljak na mreži X. "Bićemo pravedni.“

Problem sa putarinama

Ako naplata prolaska kroz Ormuski moreuz postane uobičajena praksa, troškovi pomorskog transporta mogli bi značajno da porastu, upozorio je Rob Tamel, viši portfolio menadžer u kompaniji Tortoise Capital.

Trošak jeste problem - ali nije najveći.

Iran je, prema izveštajima, naplaćivao tankerima između jednog i dva dolara po barelu nafte koju prevoze, ostvarujući oko dva miliona dolara prihoda po jednom veoma velikom tankeru (VLCC).

Međutim, čak i kada bi brodarske kompanije bile spremne da plate, osiguravajuće kuće verovatno ne bi osiguravale brodove koji uplaćuju novac subjektima pod međunarodnim sankcijama, među kojima se nalaze i ključne iranske institucije.

"Zaboravite pravne argumente - osiguravači će ovo rešiti prvi", rekao je Najdžel Grin, izvršni direktor finansijske konsultantske kompanije deVere Group. "Ako se uvede putarina koja nosi rizik od kršenja sankcija, osiguravači mogu jednostavno prestati da izdaju polise."

Čak i kada bi treća strana, poput Omana, prikupljala te naknade, one bi verovatno i dalje bile u suprotnosti sa međunarodnim pomorskim pravom, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS), što bi osiguravačima omogućilo da odbiju osiguranje ili ga u potpunosti ukinu, prenosi Euronews Srbija.

Postoji i šira zabrinutost: da bi komercijalizacija Ormuskog moreuza mogla postaviti presedan za druga važna svetska uska grla, podstičući zemlje poput Indonezije, Singapura, Kine, Tajvana i Ujedinjenog Kraljevstva da svoju geografsku poziciju koriste kao političko i ekonomsko oružje.

Prema proceni viših analitičara Rystad Energy, Mišel Bruhard i Emanuela Belostrina, na deset najvećih svetskih pomorskih uskih grla – uključujući Ormuz, Gibraltar, Tajvanski moreuz, Doverski moreuz i Malajski moreuz – potencijalni godišnji prihodi od naplate prolaza mogli bi premašiti 136 milijardi dolara, što predstavlja ogromnu do sada neiskorišćenu priliku za državne prihode.

"Svet u kojem se prolaz kroz strateške pomorske tesnace naplaćuje verovatno bi bio inflatorniji, više fragmentisan i više militarizovan", zaključili su oni.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()