Posle izuzetno toplog leta usledio je prelazak u hladniji deo godine, ali ni on nije prošao bez iznenađenja
Tokom prošle godine u Srbiji je najekstremnija bila letnja sezona, međutim za razliku od prethodnih godina kada smo imali superćelijske oluje, poput onih iz 2023, ove godine u prvi plan izbila je suša, naročito tokom kasnog proleća i jula. Stručnjaci su za UNU analizirali kakve je to implikacije imalo na našu zemlju, ne samo zbog požara koji su zbog toga usledili, već i kako se odrazilo na proizvodnju u poljoprivredi.
"Nikada se nije dogodilo da na trećini meteoroloških stanica ne padne ni kap kiše u mesecu koji je tipično najbogatiji padavinama i kada su pljuskovi najčešći. Jun je bio najtopliji i najsušniji u istoriji meteoroloških merenja i zapravo to je predstavljalo pogodno tlo za ekspanziju šumskih požara kasnije u toku leta", rekao je Slobodan Sovilj, meteorolog RHMZ.
Dugotrajan nedostatak padavina imao je ozbiljne posledice po poljoprivredu. Ostvareni prinosi u velikoj meri poklopili su se sa klimatskim projekcijama i dugoročnim prognozama na koje stručnjaci godinama upozoravaju.
"Imali smo u odnosu na prethodnu godinu pad prinosa kukuruza, pad soje, malo su druge kulture bile u boljem stanju, ali ne kako bi trebalo. Ako poredimo sa nekim godinama gde možemo da očekujemo 30-40 veće prinose, ova je zaista katastrofalna", navela je Ana Vuković Vimić, meteorolog i profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Zbog ranijeg završetka vegetacije pšenica se pokazala kao najotpornija na visoke temperature, dok je šećerna repa ostvarila relativno dobre rezultate zahvaljujući prilagođavanju velikih kompanija sušnijim uslovima. S druge strane, voćarska proizvodnja pretrpela je značajne gubitke, ponovo ukazujući na jaz u prenošenju informacija između stručnjaka i pojedinca.
"Nisu bili dobri prinosi, bio je veliki pad prinosa šljiva, jabuka i višanja. To nam ponovo ukazuje da je potrebno razraditi sistem boljeg upravljanja proizvodnjom i komunikaciju između struke i proizvođača, a samim tim i neke pripremljenosti unapred, što dolazi od pravovremenih upozorenja od RHMZ", istakla je Ana Vuković Vimić.
Nakon izuzetno toplog leta usledio je prelazak u hladniji deo godine, ali ni on nije prošao bez iznenađenja. Uprkos najavama meteorologa, rani sneg u oktobru iznenadio je deo građana.
"Građani su dobili sms poruke na poidručju jugozapadne, južne i jugoistočne Srbije. Tamo je pala rekordna količina snega, 59 centimetara na Kopaoniku, 35 centimetara na Zlatiboru. Kada kažemo rekordna, mislimo na početak oktobra meseca", zaključio je Slobodan Sovilj.
Godina se završila u istom tonu u kojem je i počela. Decembar 2025. bio je natprosečno topao, sa čestim maglama, nadprosečnim temperaturama i gotovo potpunim izostankom snežnog pokrivača.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







