Meteorolozi zabeležili nesvakidašnju pojavu
Foto: Tanjug/AP Photo/Pavel BednyakovPolarni vrtlog, poznat i kao polarni vorteks, ogroman je sistem hladnog vazduha i snažnih vetrova koji kruži oko Severnog pola, na visini od oko 10 do 50 kilometara iznad Zemlje. Kada je stabilan i snažan, zadržava hladan arktički vazduh iznad polarnih područja. Međutim, kada oslabi ili se poremeti, hladnoća može da se proširi prema jugu i donese naglo zahlađenje delovima Evrope, Severne Amerike i Azije.
Ove godine došlo je do neuobičajeno ranog poremećaja. Meteorolozi su primetili da su snažni zapadni vetrovi koji inače kruže oko Severnog pola promenili smer. Prema dostupnim merenjima, koja datiraju od 1958. godine, ovako rano okretanje vetrova nije zabeleženo ranije. Slične pojave registrovane su 28. novembra 1968. i tokom 2025. godine, piše "Fajnenšel tajms".
Naučnici ovaj događaj opisuju kao izuzetnu meteorološku pojavu, ali za sada ne mogu pouzdano da predvide kakve će posledice imati na zimu na severnoj hemisferi.
"To bi mogao da bude još jedan primer atmosferskih sistema koji se ponašaju na načine kakve do sada nismo videli", rekao je Tim Stokdejl, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vrtloga jeste fenomen poznat kao naglo stratosfersko zagrevanje. Tada temperatura u stratosferi, visoko iznad Arktika, može da poraste za samo nekoliko dana. Zbog toga slabe zapadni vetrovi koji okružuju pol, a polarni vrtlog može da se pomeri, deformiše, podeli na više delova ili čak promeni smer kretanja, prenosi "Dojče vele".
Ovakav poremećaj može da utiče i na mlaznu struju, odnosno pojas snažnih vetrova u nižim slojevima atmosfere koji razdvaja hladan arktički vazduh od toplijeg vazduha sa juga. Kada se njeno strujanje promeni, hladan vazduh može da prodre ka južnijim područjima. Posledice na vremenske prilike na tlu mogu da se osete nedelju ili dve nakon poremećaja.
Ovakvi događaji češći su tokom januara i februara, zbog čega je ovogodišnje rano slabljenje vrtloga posebno neobično. Naučnici još istražuju šta je dovelo do njega.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste snažan El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa zagrevanjem površinskih voda u tropskom delu Tihog okeana. On menja obrasce padavina i stvara atmosferske talase koji mogu da stignu do Arktika i utiču na stabilnost polarnog vrtloga.
Britanski Meteorološki zavod upozorio je da bi ova dva fenomena mogla da budu povezana, ali naučnici ističu da El Ninjo sam po sebi verovatno nije dovoljan da objasni ovako rano slabljenje vrtloga.
Mogući uzrok su i neuobičajeno tople vode okeana severno od Skandinavije i zapadne Rusije. Prema pojedinim istraživanjima, smanjenje površine morskog leda u tom području omogućava okeanu da oslobađa više toplote u atmosferu, što takođe može da poremeti polarni vrtlog, navodi Rojters.
Ne nužno. Slabljenje polarnog vrtloga povećava mogućnost prodora hladnog vazduha prema jugu, ali ne znači da će cela Evropa ili Severna Amerika imati izuzetno hladnu zimu. Vremenske prilike zavise i od drugih atmosferskih pojava koje mogu da pojačaju ili ublaže posledice ovog poremećaja.
Istraživanja pokazuju da nakon približno dve trećine slučajeva naglog stratosferskog zagrevanja u severnoj i severozapadnoj Evropi slede hladniji i suvlji vremenski uslovi od uobičajenih.
Jedan od poznatijih primera dogodio se početkom 2018. godine, kada je talas hladnoće poznat kao "Zver sa istoka" (Beast from the East) pogodio centralnu i zapadnu Evropu. Poremećaj polarnog vrtloga doprineo je i ledenom talasu u američkoj saveznoj državi Teksas u februaru 2021. godine. Tada su višednevne ekstremno niske temperature izazvale velike prekide u snabdevanju električnom energijom i odnele stotine života.
Ovogodišnji poremećaj mogao bi da poveća i mogućnost snežnih padavina u narednim nedeljama. Ipak, pošto se dogodio veoma rano, arktički vazduh koji bi mogao da se spusti prema jugu još nije dostigao temperature kakve se očekuju kasnije tokom zime. Naučnici upozoravaju i da bi tokom zime mogao da usledi novi talas stratosferskog zagrevanja, što bi dodatno zakomplikovalo vremenske prilike.
Osim hladnoće, poremećaj bi u pojedinim severnim područjima mogao da donese i sušnije vreme. To bi, nakon sušnog i vrelog leta, dodatno otežalo obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i vlažnosti zemljišta.
Za sada nema jasnih dokaza da su klimatske promene uticale na polarni vrtlog. Njegova snaga prirodno varira iz godine u godinu i iz decenije u deceniju. Ipak, pojedina istraživanja ukazuju na moguću vezu između zagrevanja Arktika i češćih poremećaja vrtloga. Ta veza još je predmet naučnih rasprava i potrebna su dodatna istraživanja kako bi se pouzdano utvrdila.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







