Šta je ljubavna zavisnost: Stručnjaci otkrivaju koji obrasci ponašanja vas zadržavaju u toksičnim vezama

Zavisnost od ljubavi javlja se zbog istorije napuštanja od strane primarnih negovatelja

13.05.2026. 20:00
  • Podeli:
shutterstock_1758321677 seks muškarac žena svađa ljubav raskid razvod brak-69aac69dcc8be.webp Foto: Shutterstock

Psihoterapeut dr Aleksandra Katehakis objašnjava da se ljubavna zavisnost najčešće razvija kao posledica iskustava napuštanja u ranom detinjstvu. Kako navodi, ljudi koji kasnije postanu "zavisni od ljubavi" često potiču iz okruženja u kojem osnovne potrebe za pažnjom, potvrdom i emotivnom povezanošću nisu bile zadovoljene.

"Ljudi generalno postaju zavisnici od ljubavi zbog istorije napuštanja od strane primarnih negovatelja. Zavisnici od ljubavi se obično prepoznaju kao deca čije najvažnije potrebe za validacijom, ljubavlju i povezanošću sa jednim ili oba roditelja nisu bile ispunjene. To značajno utiče na samopouzdanje tokom života. Rezultat je svesni strah od napuštanja i nesvesni strah od intimnosti. Za zavisnika od ljubavi, intenzitet u vezi se često pogrešno tumači kao intimnost."

U takvim obrascima ponašanja, osoba često ostaje emocionalno vezana za partnera i kada racionalno zna da bi trebalo da se udalji. Pojavljuje se stalna potreba da se analizira odnos,  ili pokušava da se razjasni situacija, čak i kada je jasno da odnos ne funkcioniše. Ovaj mentalni obrazac često vodi u opsesivno razmišljanje i emotivno iscrpljivanje.

Poricanje lošeg ponašanja partnera

Jedan od prvih znakova nezdrave emotivne vezanosti jeste ignorisanje očiglednih problema u vezi. Osoba tada racionalizuje partnerovo ponašanje i pronalazi opravdanja sve negativno što on uradi.

Potreba da se veruje rečima, uprkos delima, jedan je od najsnažnijih pokazatelja da je osoba ušla u toksičan obrazac, prenosi 24sedam.

Psihoterapeut dr Erika Gudston objašnjava ovaj mehanizam na sledeći način:

"Želela si da mu veruješ, da veruješ da ti je bio veran, da mu oprostiš što te je zanemarivao, razočaravao i povređivao, jer si smatrala da su njegove namere iskrene. Mislila si da će, ako mu daš malo vremena i prostora, vaša veza ponovo napredovati i postati dobra. Čak si racionalizovala da ćeš, ako ti samo kaže istinu, možda biti ljuta, ali da ćeš mu oprostiti i zaboraviti."

Romantizovanje toksičnih obrazaca

Drugi čest znak jeste idealizacija loših odnosa i preuveličavanje lepih trenutaka. Osoba tada počinje da veruje da ljubav mora da bude turbulentna, puna drame i emocionalnih krajnosti.

U takvom razmišljanju pojavljuju se uverenja poput "nije prava ljubav ako nema strasti i problema” ili “on jeste takav, ali imao je teško detinjstvo, zato ga razumem". Ovakvi stavovi dovode do toga da se zanemaruju realni problemi u odnosu.

Stručnjaci upozoravaju da “zavisnički mozak” često selektivno pamti samo dobre trenutke, posebno one intenzivne i nepredvidive, jer oni izazivaju snažne emotivne reakcije. Zato se često javlja osećaj da je takva veza “posebna”, iako je zapravo samo nestabilna.

Ubeđivanje sebe i strah od samoće

Treći obrazac ponašanja odnosi se na stalno pregovaranje sa sobom i pokušaje da se odnos “još jednom” spasi. Osoba sebe uverava da će ovaj put stvari biti drugačije, iako iskustvo pokazuje suprotno. Ono što se zapravo dešava je da se ciklus najčešće ponavlja, što dodatno učvršćuje zavisnički obrazac.

Stručnjaci ističu da je posebno snažan i strah od samoće. Mnogi ljudi ostaju u ovakvim odnosima jer veruju da neće pronaći bolju opciju, da su “previše stari da počinju iznova” ili da jednostavno ne mogu biti sami, što dodatno produbljuje emotivnu zavisnost.

"Oko pedeset procenata odraslih spada u grupu nesigurnog stila vezivanja. Nesigurno vezivanje je obrazac u odnosima koji se uči u detinjstvu između deteta i roditelja, a način na koji se vezujemo za roditelja oblikuje i način na koji se vezujemo za prijatelje, partnere, pa čak i za Boga. Bol nesigurnog vezivanja može da se javi u neočekivanim trenucima, a onima koji imaju nesiguran stil vezivanja ne treba mnogo da bi osetili usamljenost", objasnio je terapeut dr Majkl V. Redžier.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()