Obratite pažnju na ove stvari
Foto: ShutterstockS dolaskom jeseni ne menjaju se samo naše svakodnevne navike – drugačiji uslovi potrebni su i sobnim biljkama. Manje dnevnog svetla, niže temperature i početak sezone grejanja znače da biljke koje su tokom proleća i leta intenzivno rasle postepeno usporavaju, pa im treba prilagoditi negu.
Posebnu pažnju zahtevaju biljke koje su toplije mesece provele na balkonu ili terasi.
Pravovremeno unošenje u zatvoreni prostor, pregled zbog mogućih štetočina i smanjivanje zalivanja mogu biti presudni kako bi zdrave dočekale proleće.
Biljke poput fikusa, šeflera, citrusa, hibiskusa i različitih vrsta palmi koje su leto provele na otvorenom potrebno je na vreme zaštititi od niskih temperatura.
Za mnoge osetljive vrste dobro je razmišljati o premeštanju u zatvoreni prostor kada noćne temperature počnu da se približavaju 10 °C, iako tačna granica zavisi od vrste biljke.
Tropske biljke posebno su osetljive na nagli pad temperature, a hladnoća može dovesti do žućenja, oštećenja i opadanja listova.

Nemojte biljke s balkona jednostavno preneti među ostale sobne biljke. Pre toga pregledajte obe strane listova, stabljike i površinu zemlje, jer tamo mogu da se skrivaju različite štetočine. Listove očistite od prašine i prljavštine, uklonite osušene ili oštećene delove te, ako primetite štetočine, rešite problem pre nego što biljku smestite uz ostale.
Nakon unošenja pronađite im dovoljno svetlo mesto. Ipak, nemojte da ih smeštate neposredno uz radijatore, peći i druge izvore toplote, jer vreo i suv vazduh može dodatno da isuši biljku.
Jedna od najvećih jesenjih grešaka jeste nastavljanje zalivanja biljke jednako često kao tokom leta. Kako se smanjuje količina prirodne svetlosti i usporava rast, mnogim biljkama treba manje vode.
Zamije, sansevijere i sukulenti posebno su osetljivi na preterano zalivanje, dok potrebe monstere i drugih tropskih biljaka mogu biti nešto drugačije. Zbog toga nije dobro slediti jedno pravilo za sve biljke.
Umesto zalivanja prema unapred određenom rasporedu, proverite vlažnost supstrata. Kod brojnih vrsta dobro je pustiti da se barem gornji sloj zemlje osuši pre ponovnog zalivanja, dok vrste koje podnose sušu mogu ostati suve i duže.
Stalno mokar supstrat, posebno tokom hladnijeg dela godine, povećava rizik od truljenja korena.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







