Crvena, žuta i narandžasta pod lupom nauke: Zašto ove boje najčešće izazivaju probleme na istetoviranoj koži

Naučnici upozoravaju da tetoviranje i nije tako bezopasno

13.11.2026. 14:38
  • Podeli:
Tetoviranje tetovaža Pixabay-647d9996178f5.webp Foto: Pixabay

Tetovaže su decenijama popularan način izražavanja, ali naučnici sve više istražuju šta se dešava sa mastilom nakon što se unese u kožu i kako njegove čestice mogu uticati na imuni sistem.

Iako je reč o praksi staroj hiljadama godina, dugoročni zdravstveni efekti pigmenata još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraživanja pokazuju da mastilo ne ostaje nužno samo na mestu tetovaže, već njegove sitne čestice mogu dospeti i u limfne čvorove.

Šta se dešava sa mastilom u telu

Kada igla unese pigment u dermis, srednji sloj kože, organizam ga prepoznaje kao stranu materiju i pokreće odbrambeni odgovor. Imune ćelije pokušavaju da uklone pigment, ali mnoge čestice ne mogu da razgrade i izbace. To je jedan od razloga zašto tetovaže ostaju trajno vidljive. Ipak, deo čestica može da se premesti iz kože u limfni sistem i nakupi u limfnim čvorovima.

Budući da su limfni čvorovi važan deo imunog sistema, prisustvo pigmenata u njima predmet je sve većeg naučnog interesovanja. Samo otkriće čestica mastila u limfnim čvorovima ne znači automatski da je došlo do bolesti ili trajnog oštećenja imunog sistema.

Problematični sastojci i boje

Medicinska mikrobiološkinja Manal Mohamed upozorava da savremena mastila za tetoviranje sadrže složene mešavine hemikalija. Osim pigmenata, u njima se nalaze tečni nosači, konzervansi i razne nečistoće.

"Mnogi pigmenti koji se danas koriste razvijeni su za industrijske svrhe, kao što su boje za automobile, plastika i toneri za štampače, a nisu namenjeni za ubrizgavanje u ljudsku kožu", objasnila je Mohamed.

Istraživači su u nekim mastilima otkrili tragove metala poput nikla, kobalta i hroma, a u retkim slučajevima i olova. Ti sastojci mogu izazvati alergijske reakcije, osetljivost kože i dugotrajne upale. Najčešće se to dešava kod crvene, žute i narandžaste boje.

"Mastila u boji, pogotovo crvena, žuta i narandžasta, češće se povezuju sa alergijskim reakcijama i hroničnim upalama", navela je mikrobiološkinja.

Crveno mastilo posebno se dovodi u vezu sa dugotrajnim svrabom, otokom i granulomima — malim upalnim čvorićima koji nastaju kada imuni sistem pokušava da izoluje materiju koju ne može da ukloni.

Postoji li povezanost sa rakom?

Naučnike zabrinjavaju i određena hemijska jedinjenja u pigmentima. Neka mastila sadrže azo-pigmente, koji se pod određenim uslovima mogu razgraditi u aromatske amine. Neki od tih amina u laboratorijskim istraživanjima povezani su sa oštećenjem genetskog materijala i razvojem raka. Crni pigmenti mogu sadržati i policiklične aromatske ugljovodonike, grupu jedinjenja među kojima ima i kancerogenih materija.

Važno je naglasiti da zasad nema čvrstih dokaza da tetovaže same po sebi uzrokuju rak kod ljudi. Jedno opservaciono istraživanje objavljeno krajem 2025. godine utvrdilo je vezu između tetovaža i 29 odsto većeg rizika od melanoma, ali druga istraživanja nisu potvrdila taj nalaz. Takvi rezultati ne dokazuju uzročno-posledičnu vezu, već ukazuju na potrebu za dodatnim analizama.

Neposredni rizici tetoviranja

Osim mogućih dugoročnih efekata mastila, tetoviranje nosi i neposredan rizik od infekcije. Igla probija zaštitnu barijeru kože i tako otvara put mikroorganizmima u telo.

Ako se ne poštuju higijenski standardi, mogu se preneti bakterijske infekcije, dok upotreba nesterilne opreme povećava rizik od prenošenja hepatitisa B i C. Osobama koje imaju autoimune bolesti ili oslabljen imuni sistem preporučuje se dodatni oprez i savetovanje sa lekarom.

Šta savetuju stručnjaci

Najvažnije je da se ne tetovirate bilo gde, već isključivo u profesionalnim salonima za tetoviranje. Pre tetoviranja važno je proveriti higijenske uslove, raspitati se o poreklu i sastavu mastila i odabrati stručnu osobu koja se pridržava bezbednosnih procedura.

Naučnici pritom ističu da postoje brojna neodgovorena pitanja o dugoročnim posledicama zadržavanja pigmenata u organizmu.

"Tetovaže su i dalje snažan oblik samoizražavanja, ali istovremeno predstavljaju celoživotnu izloženost hemijskim materijama", zaključila je Mohamed.

Iako trenutni dokazi ne pokazuju da su tetovaže opasne za većinu ljudi, istraživači smatraju da je potreban stroži nadzor sastava mastila i više istraživanja o njihovim dugoročnim efektima, prenosi Science Alert.

 

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()