Dijabetičari često prave grešku sa voćem: Nutricionisti objašnjavaju kako da izbegnete nagli skok glukoze

Evo kako doba dana kada jedete voće utiče na šećer u krvi

12.11.2026. 15:29
  • Podeli:
shutterstock_2306863315 zdravlje hrana život ishrana zdrava hrana žena voće smutzi povrće imunitet nutricionista sok jabuka šejk kuhinja spremanje užina-68909a1ead33b.webp Foto: Shutterstock

Osobe sa dijabetesom često se pitaju da li vreme konzumiranja voća utiče na nivo šećera u krvi, odnosno da li je jutarnja jabuka bolji izbor od večernje. 

Iako jedenje voća u prvom delu dana može doneti određene metaboličke prednosti, većina stručnjaka slaže se da univerzalno najbolje vreme zapravo ne postoji, piše EatingWell.

"Istraživanja pokazuju da telo uopšteno bolje podnosi ugljene hidrate ranije tokom dana, kada je osetljivost na insulin obično veća", objašnjava Erin Palinski-Vejd, dijetetičarka i edukatorka za dijabetes.

"Ipak, to ne znači da voće ne sme da se jede posle određenog sata. Svojim pacijentima uvek kažem da je važnije koliko voća jedu, sa čime ga kombinuju i kakav im je celokupan obrazac ishrane."

Ova fleksibilnost je veoma važna, s obzirom na podatak da tek oko 12 odsto odraslih osoba u ishrani ima preporučenu dnevnu količinu voća.

Prednosti konzumiranja voća u prvom delu dana

Uključivanje voća u doručak ili ručak može biti dobra strategija za stabilizaciju šećera. Istraživanja potvrđuju da se sposobnost tela da preradi glukozu menja tokom dana, zbog čega se ugljeni hidrati bolje podnose ujutru nego uveče. Postoji nekoliko razloga zašto je unos voća ranije tokom dana koristan:

  • Unutrašnji sat tela: Cirkadijalni ritam ne reguliše samo cikluse spavanja i budnosti, već i hormone i metaboličke procese koji učestvuju u varenju i kontroli glukoze. Osetljivost na insulin, odnosno mera kojom ćelije reaguju na ovaj hormon, varira tokom dana, pa je tolerancija na glukozu po pravilu bolja ujutru nego uveče. Zato dodavanje jagoda u jutarnju ovsenu kašu ili jabuke uz ručak može biti pametan potez.
  • Pravilno kombinovanje namirnica: Celo voće prirodno sadrži ugljene hidrate, ali i vlakna, vodu, vitamine i minerale. Ako se jede uz proteine, zdrave masti i dodatna vlakna, obrok postaje zasitniji, a varenje se usporava. „Konzumiranje voća kao dela uravnoteženog obroka, umesto jedenja velike porcije samog voća, jednostavan je način da se smanje skokovi šećera“, ističe Palinski-Vejd. Na primer, kriške jabuke sa puterom od kikirikija ili bobičasto voće u grčkom jogurtu sa orasima pružaju i proteine i masti, što doprinosi boljoj regulaciji.
  • Fizička aktivnost: Nakon doručka i ručka ljudi su obično aktivniji nego posle kasne večere, a kretanje podstiče mišiće da koriste glukozu iz krvotoka za energiju. „Čak i deset minuta bržeg hoda nakon doručka može poboljšati regulaciju šećera jer mišići tada lakše preuzimaju glukozu iz krvi“, kaže dijetetičarka Kelsi Kunik.

 

Praktični saveti za konzumiranje voća

Nutricionisti ističu nekoliko jednostavnih pravila kojih bi osobe sa dijabetesom trebalo da se pridržavaju:

Birajte celo voće umesto soka. Celo voće sadrži vlakna i obično ga jedemo sporije, za razliku od soka kojim se ista količina ugljenih hidrata unosi veoma brzo. Čak i kada je reč o stopostotnom voćnom soku, lako je popiti veću porciju od planirane.

Pazite na veličinu porcije. Količina ugljenih hidrata zavisi od vrste i količine voća. Prema smjernicama Američkog udruženja za dijabetes, manji komad celog voća ili otprilike pola šolje smrznutog ili konzerviranog voća po pravilu sadrži oko 15 grama ugljenih hidrata.

Kombinujte sa proteinima i mastima. Jabuka sa puterom od kikirikija, bobičasto voće sa grčkim jogurtom ili kruška sa nekoliko kockica sira održavaju osećaj sitosti i sprečavaju nagle skokove glukoze.

Izbegavajte dodati šećer. Sveže i smrznuto voće su odličan izbor, a dobro je i konzervirano, ali samo pod uslovom da je pakovano u sopstvenom soku, a ne u slatkom sirupu.

Nema „zabranjenog“ voća. Banane, grožđe, mango i drugo slađe voće mogu biti deo ishrane prilagođene dijabetesu. Ključ je u veličini porcije i praćenju reakcije tela dva sata nakon obroka.

Pratite sopstvene obrasce. Merenje glukoze pomaže u otkrivanju individualnih reakcija. Možda ćete primetiti da vam bobice sa jogurtom savršeno odgovaraju, dok vam smuti izaziva jači skok šećera. Važno je zapamtiti da je blagi porast šećera posle obroka normalan, a o individualnim ciljevima uvek se posavetujte sa svojim lekarom.

Važniji je način, a ne samo sat

Ne postoji jedinstveno savršeno vreme za konzumiranje voća kod osoba sa dijabetesom. Iako telo efikasnije obrađuje ugljene hidrate u prvom delu dana, voće se može uklopiti u ishranu u bilo koje doba. 

Umesto da gledate isključivo na sat, obratite pažnju na veličinu porcije, vrstu voća i namirnice sa kojima ga kombinujete.

 
 

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()