Jedno istraživanje otkrilo je dve takve navike: duži noćni post i raniji doručak
Foto: ShutterstockU užurbanom savremenom životu, najbolji saveti za mršavljenje često su jednostavne ideje kojih se možemo pridržavati. Jedno istraživanje otkrilo je dve takve navike: duži noćni post i raniji doručak.
Istraživači predvođeni timom sa Instituta za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal) u Španiji analizirali su podatke o ishrani i telesnoj težini 7.074 osobe starosti od 40 do 65 godina. Utvrdili su da su ranija večera i raniji doručak, bez uzimanja hrane između ta dva obroka, povezani sa nižim indeksom telesne mase (BMI) nakon pet godina, piše Eatingwell.
Iako je BMI problematičan pokazatelj gojaznosti, ovi rezultati doprinose sve većem broju istraživanja koja se bave uticajem vremena obroka na zdravlje.
Istraživači smatraju da bi njihovi nalazi mogli da budu povezani sa cirkadijalnim ritmom, odnosno unutrašnjim biološkim satom koji funkcioniše u ciklusu od 24 sata i šalje telu signale kada treba da se odmara, a kada da bude budno.
"Naši rezultati, u skladu sa drugim novijim istraživanjima, ukazuju na to da produžavanje noćnog posta može da pomogne u održavanju zdrave telesne težine, ako je praćeno ranom večerom i ranim doručkom“, rekla je epidemiološkinja Lusijana Pons-Muzo sa instituta ISGlobal.
"Smatramo da je to možda zato što je uzimanje hrane ranije tokom dana usklađenije sa cirkadijalnim ritmom i omogućava bolje sagorevanje kalorija i regulaciju apetita, što može da doprinese održavanju zdrave telesne težine."
Istraživanje je koristilo nekoliko statističkih metoda, uzimajući u obzir faktore poput starosti i sna. Pokazalo se da su kasniji doručak i češći obroci povezani sa višim BMI, dok je duži noćni post bio povezan sa nižim vrednostima ovog indeksa.
"Ove povezanosti bile su posebno izražene kod žena u periodu pre menopauze“, navode autori u časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity.
Tim je sproveo i analizu grupisanja kako bi učesnike razvrstao prema njihovim navikama u ishrani. To je pomoglo da se jasnije sagledaju glavni rezultati istraživanja i učesnici razdvoje prema polu.
Istraživači smatraju da bi i obrasci spavanja mogli da imaju određenu ulogu.
Jedna od izdvojenih grupa obuhvatala je isključivo muškarce. Osobe iz ove grupe prvi obrok su uglavnom imale oko 14 časova, u proseku su postile 17 sati tokom noći, a češće su konzumirale alkohol, pušile i bile nezaposlene.
"Ono što smo primetili u podgrupi muškaraca koji praktikuju povremeni post preskakanjem doručka jeste da ova navika nema uticaja na telesnu težinu“, rekla je epidemiološkinja Kamij Lasal sa instituta ISGlobal.
"Druga istraživanja sprovedena na osobama sa gojaznošću pokazala su da ova metoda nije ništa efikasnija od smanjenja unosa kalorija kada je reč o dugoročnom smanjenju telesne težine."

Istraživanje nije bilo osmišljeno tako da dokaže direktnu uzročno-posledičnu vezu, ali je utvrdilo nekoliko značajnih povezanosti.
Ako trenutno preskačete doručak kako biste smanjili unos kalorija, možda bi bilo bolje da večerate ranije i ipak doručkujete.
"Postoje različiti načini praktikovanja takozvanog povremenog posta, a naše istraživanje odnosi se na jedan od njih – noćni post“, rekla je Lasal.
Istraživači smatraju da bi neki unutrašnji biološki procesi mogli bolje da se usklade sa dužim noćnim postom i ranim doručkom. To se, između ostalog, odnosi na regulaciju proizvodnje insulina i skladištenje masti, mada su potrebna dodatna istraživanja kako bi se to sa sigurnošću utvrdilo.
San bi takođe mogao da ima određenu ulogu. Poznato je da je dovoljno sna ključno za zdravlje, a obrasci ishrane opisani u ovom istraživanju mogli bi da budu najpovoljniji i za kvalitetan odmor.
Buduća istraživanja mogla bi da obuhvate veće i raznovrsnije grupe ljudi koje bi se pratile tokom dužeg perioda. Takođe bi mogla da uključe klinička ispitivanja u kojima bi učesnici dobijali precizna uputstva o vremenu obroka, kako bi se pratilo kakve promene nastaju.
Deo takvih dokaza već je stigao: analiza randomizovanih studija iz 2026. godine pokazala je da vremenski intervali za uzimanje hrane koji počinju i završavaju se ranije tokom dana imaju povoljniji uticaj na telesnu težinu i nivo šećera u krvi nego oni koji su pomereni za kasnije sate.
"Naše istraživanje deo je nove naučne oblasti poznate kao hrononutricija, koja se ne bavi samo analizom onoga što jedemo već i vremenom i učestalošću obroka“, rekla je epidemiološkinja Ana Palomar-Kros sa instituta ISGlobal.
"Osnova ovog istraživanja jeste saznanje da neuobičajeni obrasci ishrane mogu da budu u sukobu sa cirkadijalnim sistemom, skupom unutrašnjih bioloških satova koji regulišu smenjivanje dana i noći, kao i fiziološke procese koji prate te cikluse."
Istraživanje je objavljeno u časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







