Nutricionisti otkrili istinu o popularnim dodacima ishrani
Foto: ShutterstockDodaci ishrani sa probioticima često se povezuju sa boljim varenjem i zdravljem creva, ali oni zapravo nisu potrebni svima.
Lekari i istraživači navode da nema dovoljno dokaza o njihovoj koristi za opštu populaciju, iako pojedini ljudi mogu primetiti određeno poboljšanje varenja tokom njihovog uzimanja, piše ugledni magazin EatingWell.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih bi trebalo izbegavati probiotske dodatke ishrani jeste sindrom prekomernog rasta bakterija u tankom crevu (SIBO), tvrde poznate nutriconistkinje Katrina Koks i Alisa Simpson.
"Unos dodatnih bakterija putem suplemenata može samo dodatno da pogorša postojeće simptome", upozorava Koksova, navodeći probleme poput nadutosti, bolova u stomaku i dijareje. Simpsonova dodaje da ljudi koji pate od SIBO sindroma mogu biti izuzetno osetljivi na specifične sojeve koji proizvode histamin ili gasove u organizmu.
Pri kupovini je ključno obratiti pažnju na sam soj probiotika, jer many od njih uopšte ne prežive prolazak kroz ljudski probavni sistem.
"Veliki broj bakterija iz kapsula nikada neće stići do debelog creva, gde su zapravo najkorisnije, jer ih usput potpuno unište želučana kiselina, žuč i jaki digestivni enzimi", objašnjava Koksova. Na krajnju efikasnost proizvoda u velikoj meri utiče i sam način na koji su probiotici proizvedeni, ali i kako se čuvaju u apotekama i kod kuće.

Zato je pri izboru preparata od presudne važnosti proveriti tačan soj i informisati se da li je on klinički istraživan za konkretan problem koji pokušavate da rešite.
"Različiti sojevi iste vrste bakterija mogu imati potpuno drugačije i suprotne efekte na vaša creva", ističe Koksova. Simpsonova savetuje da se uvek biraju oni proizvodi koji su tehnološki napravljeni tako da pomognu dobrim bakterijama da bezbedno prežive razarajući uticaj želučane kiseline.
Kompletno zdravlje creva i digestivnog trakta može se uspešno podržati i bez skupih dodataka ishrani. Nutricionisti preporučuju dovoljan unos biljnih vlakana, redovno konzumiranje fermentisane hrane, kao i raznovrsnu ishranu bogatu svežim voćem, povrćem, mahunarkama i celovitim žitaricama.
Pored ishrane, ključni faktori su adekvatan unos vode tokom dana i kontrola svakodnevnog stresa.
"Izgradnja zdravog i snažnog mikrobioma u organizmu je mnogo kompleksniji proces od pukog uzimanja dodataka ishrani i gutanja tableta", zaključuje Alisa Simpson.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







