Moćna navika koja menja i produžava život
Foto: PixabayHodanje je izuzetno efikasan kardio trening jer ubrzava rad srca, a istovremeno je veoma blago i nežno za zglobove.
Kako prenosi ugledni medicinski portal Verywell Health, obična šetnja spada među najbolje vrste kardiovaskularnih vežbi koje možete priuštiti svom telu.
Ova aktivnost donosi brojne fizičke i mentalne prednosti, uključujući snižavanje krvnog pritiska, regulaciju šećera u krvi i drastično smanjenje stresa.
Za razliku od mnogih drugih oblika rekreacije, hodanje je potpuno besplatno i lako se uključuje u dnevnu rutinu, što ga čini najpristupačnijim oblikom vežbanja za ljude svih nivoa kondicije i starosnih doba.
Brzo hodanje, baš kao i drugi intenzivniji kardio treninzi, podstiče optimalnu cirkulaciju krvi bogate kiseonikom kroz celo telo. Naučna istraživanja pokazuju da redovna šetnja donosi sledeće benefite:
Što duže hodate ili što brži tempo izaberete, to će zdravstvene koristi biti veće. Hodanje vam bukvalno može pomoći da živite duže. Velika studija koja je pratila 4.840 učesnika tokom otprilike 10 godina otkrila je da je veći broj napravljenih koraka dnevno direktno povezan sa znatno nižim rizikom od prevremene smrti od bilo kog uzroka.

Odgovor na ovo pitanje pre svega zavisi od vaših ličnih fitnes ciljeva. Ako vam je primarni cilj brzo sagorevanje kalorija, trčanje je u prednosti jer sagoreva otprilike dvostruko više kalorija od hodanja u istom vremenskom periodu. Međutim, velika prednost hodanja je u tome što možete šetati znatno duže nego što možete trčati, jer je aktivnost manje fizički iscrpljujuća.
Sa druge strane, hodanje je mnogo bolja dugoročna opcija za zdravlje jer minimalno opterećuje zglobove, pa je verovatnoća od povreda svedena na minimum. Trčanje je sport visokog intenziteta koji stvara ogroman pritisak na stopala, gležnjeve, kolena i kukove, posebno ako se praktikuje na tvrdim površinama poput asfalta.
Jedan sistematski pregled naučnih studija otkrio je šokantne podatke: čak 27 odsto novih trkača doživi neku povredu već tokom prve godine. Ta stopa povreda raste na 32 odsto među trkačima na duge staze, dok kod maratonaca dostiže čak 52 procenta.

Zvanične zdravstvene smernice za fizičku aktivnost preporučuju odraslim osobama najmanje 150 minuta vežbanja umerenog intenziteta nedeljno. U praksi, to možete idealno rasporediti na 30 minuta brzog hodanja pet dana u nedelji.
Za optimalne rezultate i jačanje mišićnog tonusa, stručnjaci savetuju da u svoju rutinu uvrstite još dve aktivnosti snage nedeljno. Kako ćete rasporediti svojih 150 minuta šetnje zavisi isključivo od vašeg slobodnog vremena i ličnih želja — najvažniji korak je da počnete.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







