Kada je reč o zdravlju srca, stvarna slika je mnogo složenija i ne svodi se samo na jednu lošu naviku
Foto: ShutterstockIako se pušenje smatra jednom od najštetnijih navika za zdravlje srca, kardiolog Norman Lepor upozorava da postoji još jedan važan faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koji često prolazi neprimećeno jer ne izaziva nikakve simptome.
Većina ljudi na pitanje o najgoroj navici za zdravlje srca bez razmišljanja bi odgovorila - pušenje. Takav odgovor nije pogrešan jer se duvan s punim pravom smatra jednim od najvećih faktora rizika za bolesti kardiovaskularnog sistema, piše Parade.
Ipak, kada je reč o zdravlju srca, stvarna slika je mnogo složenija i ne svodi se samo na jednu lošu naviku.
Kardiovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima smrti u svetu, a retko nastaju zbog samo jednog faktora.
Genetika, godine, ishrana, fizička aktivnost, kvalitet sna i stres igraju važnu ulogu, a neki od tih faktora mogu godinama prolaziti neprimećeno. Upravo zato osoba se može osećati potpuno zdravo, a da se u njenom organizmu istovremeno razvijaju promene koje povećavaju rizik od srčanih bolesti, prenosi Index.hr.
Dobra vest je da se veliki deo kardiovaskularnih bolesti može sprečiti promenom životnih navika. Prema podacima klinike Klivlend, procenjuje se da bi se odgovarajućim promenama ishrane i životnog stila moglo sprečiti čak 90 odsto srčanih bolesti. Čak ni nasledna sklonost ne znači da je razvoj bolesti neizbežan.
Na koje faktore rizika zato treba posebno obratiti pažnju? Jedan kardiolog upozorava na faktor koji bi mnoge mogao da iznenadi, a nema direktne veze s pušenjem.
Prema rečima lekara, radi se o visokom LDL holesterolu. Dr Norman Lepor, kardiolog iz bolnice Sedars-Sinaj, izjavio je da je, uprkos štetnosti duvana kao navike, LDL holesterol faktor rizika koji zahteva najviše pažnje.
"Korišćenje duvana najgora je navika za zdravlje srca, ali visoki nivoi LDL holesterola predstavljaju najveći faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti", rekao je dr Lepor.
Objasnio je da razlika leži u prirodi tih pojmova. Navike se odnose na ljudsko ponašanje, dok su faktori rizika biološki pokazatelji.

LDL se često naziva "lošim" holesterolom jer njegov višak doprinosi nakupljanju plaka u arterijama. Vremenom te naslage mogu suziti krvne sudove i tako povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Povišeni holesterol obično ne izaziva simptome, pa je redovna analiza krvi jedini način da se provere njegove vrednosti.
To ne znači da je duvan bezopasan.
"Pušenje i korišćenje elektronskih cigareta značajno povećavaju rizik od moždanog udara, srčanog udara i bolesti perifernih krvnih sudova, što u teškim slučajevima može dovesti do amputacije nogu“, upozorio je dr Lepor.
Dodao je da redovna upotreba duvana može podstaći i nakupljanje plaka u koronarnim arterijama, što posledično može podići i nivo LDL holesterola. Time su najgora navika i najveći faktor rizika usko povezani.
Postoji mnogo načina na koje se LDL holesterol može držati pod kontrolom. Dr Lepor preporučuje izbegavanje trans masti, koje se najčešće nalaze u prženoj hrani, kao i smanjenje unosa namirnica s visokim sadržajem natrijuma i zasićenih masti. Umesto toga, savetuje da se ishrana zasniva na namirnicama bogatim nezasićenim mastima, poput morskih plodova, avokada i orašastih plodova.
Svojim pacijentima redovno preporučuje mediteransku ishranu, koja se zasniva na biljnoj hrani i zdravim mastima.
Redovno vežbanje takođe je izuzetno važno. Dr Lepor ističe da je fizička aktivnost još jedan ključan način za snižavanje nivoa LDL holesterola.
Ako imate povišen holesterol, dr Lepor savetuje da se s lekarom posavetujete o odgovarajućim mogućnostima lečenja. Ako vam je lek već propisan, ključno je da ga redovno uzimate.
"Lako je zaboraviti da uzmete lek za srce jer ne vidite niti osećate promenu, ali ti lekovi zaista pomažu u održavanju niskog nivoa LDL holesterola“, poručio je.
Prestanak pušenja i dalje je jedna od najvažnijih odluka za zdravlje srca. Ipak, poznavanje sopstvenog nivoa holesterola i njegovo aktivno kontrolisanje moglo bi biti još presudnije za dugoročno zdravlje.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







