Tokom studije, baza podataka od skoro 255.000 virtuelnih jedinjenja je analizirana pomoću neuronskih mreža
Foto: ShutterstockIstraživači sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) razvili su protokol neuronske mreže koji ubrzava pretragu i selekciju perspektivnih jedinjenja za razvoj lekova protiv raka za više od 50 puta.
"Postojeći protokoli veštačke inteligencije za optimizaciju molekula lekova obično rešavaju jedan uzak problem.
Naš predloženi pristup kombinuje pretragu cilja, generisanje biblioteke i procenu efikasnosti vezivanja zasnovanu na neuronskoj mreži u jedan ciklus", istakao je viši predavač na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija na SPbPU Andrej Makašov u izjavi za TASS.
Prema univerzitetu, tradicionalna optimizacija perspektivnih jedinjenja (hit-to-lead) jedna je od najdugotrajnijih i najskupljih faza.
Pronalaženje bioloških meta i dobijanje hemijskih struktura u laboratoriji može da traje od pet do deset godina. Umesto resursno intenzivne laboratorijske sinteze, stručnjaci SPbPU su izvršili kompjutersku (in silico) optimizaciju derivata 2-aminotiofena.
Tokom studije, baza podataka od skoro 255.000 virtuelnih jedinjenja je analizirana pomoću neuronskih mreža.
Kao rezultat toga, algoritmi su identifikovali tri najverovatnije proteinske mete za antikancerogenu terapiju: PARP1, CDK7 i TBCD. Pouzdanost ovih predviđanja je potvrđena korišćenjem klasičnog molekularnog dokinga.
"Imamo obećavajuće molekule koji su efikasni u lečenju raka kože, ali ne znamo tačno kako funkcionišu. U našoj studiji, integrisali smo ove zadatke u neuronsku mrežu, koja je predvidela najverovatnije ciljne proteine. Zatim smo generisali više od 250.000 novih varijanti molekula i ponovo poverili veštačkoj inteligenciji odabir najperspektivnijih kandidata", objasnio je šef Laboratorije za metal-organske okvire i medicinsku hemiju na Sankt-Peterburgskom PU Sergej Šipilovskih.
Napominje se da skraćivanje vremena u toj fazi istraživanja smanjuje troškove razvoja novih lekova. Univerzalni protokol veštačke inteligencije može da se primeni i na druge klase biološki aktivnih molekula.
Naučnici planiraju da sintetišu i testiraju odabrana jedinjenja in vitro, a zatim da podnesu najbolje kandidate za pretklinička ispitivanja.
Istraživanje se sprovodi u okviru istraživačkog projekta u kojem je partner Nacionalni medicinski istraživački centar za onkologiju "N. N. Petrov".
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







