Sprečite skok glukoze bez lekova
Foto: ShutterstockPovišen nivo šećera u krvi nakon jela, poznat kao postprandijalna hiperglikemija, povećava rizik od razvoja dijabetesa, demencije i bolesti srca.
Jednostavna aktivnost poput šetnje neposredno nakon večere može pomoći u stabilizaciji nivoa šećera i sprečiti njegove nagle promene, piše Verywell Health.
Odgovor je jednostavan: odmah nakon obroka. Cilj je pokrenuti telo pre nego što nivo glukoze u krvi dostigne vrhunac, što se najčešće dešava između 30 i 60 minuta nakon jela. Za najbolje rezultate, u šetnju je idealno krenuti u roku od pola sata od završetka večere.
Nivo šećera u krvi nakon obroka može naglo da poraste. Fizička aktivnost nakon jela ublažava taj skok i pomaže u regulaciji glukoze, bez obzira na to da li je početni nivo šećera normalan ili povišen. Vežbanje podstiče telo da premesti glukozu iz krvotoka u mišićne ćelije, gde se ona koristi kao energija. Time se izbegavaju nagle promene šećera u krvi.
Aktivnost takođe poboljšava reakciju tela na insulin, hormon koji mišićima omogućava apsorpciju glukoze. Ta poboljšana osetljivost na insulin može trajati i do 24 sata nakon šetnje. Šo se ranije nakon obroka krene sa aktivnošću, telo će efikasnije iskoristiti glukozu iz krvotoka. Odlaganje šetnje može smanjiti njen neposredni efekat na nivo šećera.

Istraživanja pokazuju da i kratka šetnja može stabilizovati nivo šećera ako se sa njom započne odmah nakon jela. Jedno nedavno kliničko ispitivanje na zdravim mlađim osobama pokazalo je da desetominutna šetnja neposredno nakon obroka snižava šećer jednako efikasno kao polusatna šetnja koja je započela 30 minuta nakon jela.
Druga studija, sprovedena na starijim osobama sa dijabetesom tipa 2, došla je do sličnog zaključka. Desetominutna šetnja nakon svakog obroka pokazala se kao bolja metoda kontrole šećera u krvi od jedne duže šetnje od 30 minuta tokom dana.
Pri planiranju šetnji nakon večere važno je voditi računa o bezbednosti. Ako niste navikli na redovno hodanje, krenite polako i postepeno povećavajte intenzitet, odnosno brzinu i udaljenost. Postavite sebi kratke i ostvarive ciljeve, na primer tri do pet minuta dnevno tokom prve nedelje, pa vremenom produžavajte trajanje. Takav pristup pomaže u izbegavanju povreda i postepeno gradi izdržljivost.
Potrebno je obratiti pažnju i na spoljne uslove. Visoke temperature, vlaga, alergeni, hladnoća ili pitanje lične bezbednosti mogu uticati na zdravlje. Ako spoljni uslovi nisu povoljni, aktivnost se može premestiti u zatvoreni prostor, poput šetnje tržnim centrom ili korišćenja trake za trčanje.
Osobama starijim od 65 godina preporučuje se da nekoliko puta nedeljno izvode vežbe za ravnotežu i fleksibilnost, kao što je stajanje na jednoj nozi. Radi dodatne bezbednosti, korisno je šetati sa prijateljem ili članom porodice.
Iako je hodanje bezbedna aktivnost za većinu ljudi, neke grupe bi pre početka redovnog vežbanja trebalo da se posavetuju sa lekarom. To uključuje osobe koje se oporavljaju od srčanog udara, otkazivanja srca, povrede ili operacije, kao i žene koje su se nedavno porodile. Oprez je potreban i kod osoba koje uzimaju određene lekove koji mogu uticati na njihovo stanje.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







