Zašto je promena vremena ipak dobra za organizam: Doktorka dala ključan savet za ove dane

Promena vremena se često povezuje sa lošim stanjem organizma, ali nije uvek tako

12.06.2026. 18:10
  • Podeli:
Miloš Milivojević kiša beograd kišobran promena vremena-6a2bfbbf29891.webp Foto: Miloš Milivojević/Tanjug

Temperatura vazduha značajno je opala nakon nekoliko veoma toplih dana, pa se mnogima ova promena odrazila i na zdravlje, te je bitno i kako se ponašamo tokom ovakvih dana.

Iako je vreme prijatnije nego prethodnih dana, nagla promena vremena i kiša mnogima je uticala i na promenu raspoloženja, ali doktorka Radmila Šehić za B92.net navodi da bi ovakve dane trebalo iskoristiti za relaksaciju i osveženje posle vrućina.

"Nagli skokovi temperature jesu problem, na primer sa 30 na 14 stepeni. Takve promene mogu da utiču na zdravlje, a momente trenutnog, umerenog rashlađenja treba iskoristiti za osveženje i relaksaciju. Mnogo je bitnije zaštiti se od visokih temperatura koje mogu da nas ugroze zdravstveno, a neke i životno, to je ključno, a osveženja se ne treba plašiti ono je dobrodošlo, naročito u toku leta."

"Ukoliko se poštuju saveti, rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema može značajno da se smanji", zaključuje doktorka.

Ona je navela da organizam mora dobro da se priremi za vremenske uslove i sve promene. Najpre smo iz nešto svežijeg prolećnog vremena stigli do temperatura iznad 30 stepeni Celzijusovih. Iako je stigao predah, prema vremenskoj prognozi već naredne nedelje očekuju se ponovo visoke temperature.

"Do skoro smo imali spoljašnju temperaturu od oko 13, 14 stepeni, a ona sada ide i preko 30 stepeni Celzijusovih, što je razlika od više od 15 stepeni. To predstavlja veliko opterećenje za centar za termoregulaciju, koji ja volim da nazivam prirodnim klima-uređajem u centralnom nervnom sistemu", objašnjava dr Šehić za B92.net.

Visoke temperature dovode do širenja krvnih sudova, što može izazvati pad krvnog pritiska.

"Visoke temperature najpre provociraju pad krvnog pritiska, jer toplota širi krve sudove na periferiji kože i ekstremiteta, naročito nogu, pa zbog zadržavanja u venskim depoima manje krvi ide ka vitalnim organima, a samim tim i manje kiseonika i tako nastaju zdravstvene tegobe", objašnjava doktorka Šehić.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()