Računica novih ekonomskih mera: Evo kako se deo novca koji dobiju građani vraća državi

Veća potrošnja puni budžet

12.09.2026. 15:32
  • Podeli:
Novac dinari plata Shutterstock-6a80927be9ce7.webp Foto: Shutterstock

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je paket merâ koji od decembra predviđa skok prosečne zarade na 1.200 evra, uvećanje plata u javnom sektoru i penzija od 7,5 odsto, uz cilj da se održi privredni rast među prvih pet u Evropi. Pitanje je na kojim projekcijama to počiva, koliko će građani osetiti kupovnu moć i da li model zasnovan na stranim investicijama može da ostane održiv.

Ekonomista Milan Beslać kaže da se povećanja zasnivaju na stopi rasta od 3 do 3,5 odsto i inflaciji ispod 3 odsto, da novac ide u potrošnju i delom se vraća kroz PDV, i da je skalirana pomoć penzionerima bolja od ranijih linearnih davanja.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković meru vidi kao kontinuitet jesenjih paketa, upozorava na inflatorni pritisak u poslednjem kvartalu i ističe da bez kontinuiteta politike i prelaska na veći stepen dodate vrednosti rast može da se preokrene.

Na čemu počivaju povećanja i šta ide u potrošnju

Beslać povećanja vezuje za makro projekcije, ne za iznose same po sebi.

"Ova povećanja se zasnivaju na projekciji privrednog rasta za sledeću godinu, što planira država da radi, stopa privrednog rasta biće od 3 do 3,5 odsto, inflacija biće negde ispod 3 odsto, bar onako koliko je planirano. I onda ovo povećanje su proizvod ili projekcija koliko će biti stopa privrednog rasta", rekao je Beslać za Euronews Srbija.

Kratkoročnim davanjima pripisuje tri efekta: pomoć najugroženijima, podsticaj proizvodnje i povratak dela novca u budžet.

"Ovaj put je država napravila kod ovih pomoći penzionerima tri skale. Nemoguće je da budu svi zadovoljni. Bolje je ovako nego da bude linearno za sve. Tih 6.000 za one najugroženije mnogo znači, iako je to 50 evra, ali kome fali 6.000, njemu mnogo znači. Sva ta sredstva idu u potrošnju. To znači da će ona izazvati povećanje proizvodnje u realnom sektoru. I treće, predviđeno je između 600 i 700 miliona evra. Računajte odmah da će u roku najduže od 30 dana da će minimalno 120 miliona evra ponovo kroz PDV vratiti u državni budžet", kaže Beslać.

Mijušković paket čita kao kombinaciju jednokratnih i trajnih merâ, sa akcentom na socijalnu sferu.

"Reč je o kontinuitetu ekonomske politike zemlje, gde mi konstantno imamo ta inkrementalna ili mala povećanja vezano i za porast plata i za porast penzija, ali trend je pozitivan. Naravno da je uvek veliko pitanje inflacija. Ostaje pitanje šta će se dešavati sa inflacijom u ovom poslednjem kvartalu i zbog energetske situacije, ali i nekih drugih faktora", navodi Mijušković.

On dodaje da je plan promenjen na permanentne elemente.

"Prvo smo imali najavu ovih nekih jednokratnih elemenata, a sada permanentni elementi koji se vezuju za porast plata i penzija, gde smo videli da je akcenat na ovim zanimanjima vezan za socijalnu sferu", rekao je Mijušković.

Koliko će građani to osetiti, ponovo svodi na inflaciju.

"Stvar je u tome koliko će ovi povećani iznosi imati kupovnu snagu. Ukoliko kupovna snaga bude povećana, one će imati značajno pozitivne efekte i na stanovništvo kao potrošače, ali i na realni sektor. Ukoliko se smanji kupovna snaga, ako dođe do prekoračenja granice projektovane, onda će ovi efekti biti znatno niži", kaže Beslać.

Peti u Evropi, strani kapital, Ekspo i krediti za mlade

Mijušković kaže da je plasman među pet najbržih u Evropi solidan, ali da model mora da se koriguje.

"To je dobar rezultat, uzimajući u obzir aktuelnu i geopolitičku situaciju, ali i političke tenzije u zemlji. Da postoji manje trvenja na nacionalnom nivou, da razmišljate samo o ekonomiji, kad ste mala ekonomija, idete brže napred. Trenutni privredni model se bazira trenutno i dalje dominantno na privlačenju stranih direktnih investicija", rekao je i dodao:

"Novi investitori koji dolaze moraju biti više integrisani u domaće lance snabdevanja. To znači da im nećete više samo davati bespovratna sredstva, već povoljnije kredite, da biste ih dugoročnije zadržali", rekao je Mijušković.

Ekspo ne vidi kao temu za politički spor.

"Najgluplja stvar, najgluplji primer je ovaj Ekspo sledeće godine. To ne može zdrav čovek da komentariše negativno. To je nešto što doprinosi boljem imidžu zemlje. Preko 100 zemalja ovde dolazi. Privredne delegacije će se sastajati, razvija se turizam, razvija se infrastruktura, razvija se trgovina. Ne možemo očekivati ne znam kakve efekte, ali to je kapisla za kratkoročni ekonomski razvoj. Zašto mi kao nacija ne stanemo iza toga?", kaže Mijušković.

Beslać dodaje da započeti projekti ne smeju da se usporavaju i da objekti Ekspa moraju da žive i posle 90 dana manifestacije. Upozorava i na sušu: slabiji rod u četvrtom kvartalu podići će cene hrane i pritisak na platni bilans.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()