Još jedan problem nastaje kada uređaji koji i dalje rade postanu nepoželjni zbog novih softverskih zahteva
Foto: ProfimediaZamislite da jednog jutra dođete na posao i otkrijete da je Outlook nestao sa vašeg računara (nešto što su otprilike mogli da iskuse ljudi širom sveta prošle nedelje). Nema elektronske pošte, kalendara, poziva za sastanke. Za mnoge zaposlene to bi značilo ozbiljan poremećaj čitavog radnog dana.
Ali koliko smo zapravo postali zavisni od jedne tehnološke kompanije i kakvu cenu plaćamo zbog te zavisnosti?
To pitanje otvara analiza objavljena na portalu The Conversation, koja ukazuje da digitalni sistemi, osim finansijskih, imaju i značajne ekološke troškove, o kojima se mnogo ređe govori nego o zagađenju plastikom ili emisijama iz saobraćaja.
Iako izraz "oblak" (cloud) zvuči kao nešto neopipljivo, iza njega stoje ogromni data centri, serveri, sistemi za hlađenje i infrastruktura koja neprekidno troši električnu energiju.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), data centri su tokom 2024. godine potrošili oko 415 teravat-sati električne energije, odnosno približno 1,5 odsto ukupne svetske potrošnje.
Procenjuje se da bi do 2030. godine ta potrošnja mogla da dostigne čak 945 teravat-sati, prvenstveno zbog ubrzanog razvoja veštačke inteligencije i drugih digitalnih usluga.

Ni velike tehnološke kompanije nisu imune na ovaj problem.
Microsoft je u svom izveštaju o održivosti za 2026. godinu naveo da su njegove ukupne prijavljene emisije gasova sa efektom staklene bašte tokom fiskalne 2025. porasle za 25 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavni razlozi bili su širenje infrastrukture data centara i promena načina obračunavanja električne energije iz obnovljivih izvora. Kompanija istovremeno ulaže u čistiju energiju i efikasnije sisteme.
Još jedan problem nastaje kada uređaji koji i dalje rade postanu nepoželjni zbog novih softverskih zahteva.
Podrška za Windows 10 završena je u oktobru 2025. godine, a iako postoje mogućnosti produženog dobijanja bezbednosnih ažuriranja, prelazak na novije sisteme može podstaći korisnike i kompanije da zamene računare koji su još funkcionalni.
Proizvodnja nove opreme zahteva sirovine i energiju, a odbačeni uređaji postaju elektronski otpad.
Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, svet je 2022. godine proizveo 62 miliona tona elektronskog otpada, od čega je samo 22,3 odsto zvanično prikupljeno i reciklirano na odgovarajući način.

Procenjeni spoljašnji troškovi tog otpada, uključujući zagađenje i uticaj na klimu, dostigli su približno 78 milijardi dolara. Ovi podaci odnose se na sav elektronski otpad, a ne samo na Microsoftove proizvode.
Problem digitalne zavisnosti ne završava se na potrošnji struje i zameni računara.
Kada se kompanija godinama oslanja na jednog dobavljača softvera, prelazak na drugo rešenje može zahtevati dodatnu obuku zaposlenih, prebacivanje podataka, promene poslovnih procesa i nova ulaganja.

Britanska Uprava za konkurenciju i tržišta (CMA) pokrenula je tokom 2026. godine istragu o Microsoftovom ekosistemu poslovnog softvera, razmatrajući da li postoje prepreke koje korisnicima otežavaju izbor drugih ponuđača.
U oktobru je regulator objavio preliminarni predlog da Microsoft dobije poseban status na tržištu, što bi moglo da omogući dodatne mere za jačanje konkurencije. Konačna odluka još nije doneta.
Alternativni programi, poput Thunderbirda za elektronsku poštu ili LibreOfficea za kancelarijske dokumente, mogu smanjiti zavisnost od pojedinih tehnoloških kompanija.
Ipak, prelazak na njih nije uvek jednostavan, niti je svaka alternativa automatski jeftinija ili ekološki prihvatljivija.
Stručnjaci zato ukazuju na važnost otvorenih formata dokumenata, mogućnosti prenosa podataka između različitih sistema, dužeg korišćenja uređaja i transparentnog izveštavanja o uticaju tehnologije na životnu sredinu.
Jer digitalna održivost ne podrazumeva samo korišćenje manje električne energije. Ona znači i da korisnici imaju slobodu izbora, da računari ne završavaju prerano na otpadu i da zavisnost od jednog softvera ne postane prepreka svakodnevnom radu.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







