Srbija čvorište krijumčarenja ptica: Priča orla Feliksa otkriva razmere ilegalne trgovine

Jezivi podaci o švercu i trovanju orlova u Srbiji

21.07.2026. 19:20
  • Podeli:
orao krstaš Feliks TANJUG Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Zoo Vrt Palić bg-6a5f6fbbb1c44.webp Foto: TANJUG/ Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije/ Zoo Vrt Palić/ bg

Nakon što je iz Srbije odlutao čak do Bliskog Istoka, gde su ga potom zarobili krijumčari divljih životinja, orao krstaš Feliks vratio se nedavno u zemlju, u Srbiju, u svoju maticu.

Njegova filmska priča postala je primer onoga protiv čega se Društvo za zaštitu i očuvanje ptica Srbije bori i za širu javnost razotkrila mrežu ilegalne trgovine zaštićenim vrstama u kojoj je Srbija važno čvorište.

Prema rečima Uroša Stojiljkovića iz tog udruženja, Feliks je i dalje u prihvatilištu za zaštićene i strogo zaštićene vrste pri Zoološkom vrtu Palić.

"Prošao je taj 21 dan koliko on po zakonu treba da bude u karantinu, ali i dalje čekamo da stekne fizičku kondiciju. On je bio preko šest meseci u jednom skučenom prostoru u prihvatilištu u Libanu, tako da treba malo da se oporavi. Takođe, ne možemo baš da ga pustimo kad je u toku ovaj toplotni talas", kaže Stojiljković za Euronews.

Prema njegovim rečima, ilegalno hvatanje i trgovina divljih vrsta spada u organizovani kriminal, koji je pritom četvrti najunosniji kriminal na svetu.

"Ne samo da se kod nas ptice hvataju, krijumčare, drže u zatočeništvu, prodaju i tako dalje, već preko Srbije ide i jedan međunarodni put krijumčarenja - iz Afrike, preko Bliskog Istoka, Turske, Male Azije, dalje ka Evropi. Pogotovo smo tu značajni jer smo prvi na granici ulaska u Evropsku uniju, tako da krijumčarenje ide i na taj način, odnosno preko Srbije na međunarodnom nivou", kaže on.

Zakoni protiv takvih aktivnosti postoje, ali prema rečima predstavnika Društva za zaštitu i proučavanje ptica, najveći problem je u tome što se "ne poštuju, odnosno što institucije ne daju dovoljno jasan odgovor da žele da rešavaju ove probleme".

"Od 2022. postoji Specijalna jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala, pa je u tom smislu malo bolja saradnja. Oni su zaista agilni, odgovaraju na sve slučajeve koje mi pošaljemo, ali to je samo prvi korak. Recimo, u poslednjih šest godina bilo je više od 90 slučajeva trovanja mišara i 27 orlova belorepana, koji su strogo zaštićene ugrožene vrste, ali gotovo nijedan slučaj nema nikakav sudski epilog", kaže Stojiljković.

Razmere problema su još i veće. Prema izveštaju Društva za zaštitu i proučavanje ptica koji se odnosi na period od 2017. do 2023, postoji čak 1.647 evidentiranih slučajeva nelegalnog hvatanja i trgovine pticama, pa i njihovog ubijanja, ali je situacija na terenu još alarmantnija.

"Ljudima je neverovatno da se u toku lovne sezone ubije i do 60 hiljada prepelica. Ali kad izađete na teren, vidite da zapravo sve njive u Srbiji vrve od vabilica, nedozvoljenih uređaja koji služe da se privuku ptice. To je problem koji možda nije dovoljno prepoznat u široj javnosti, pa možda ljudima deluje da je to neko preuveličavanje brojeva", kaže Stojiljković.

Lepe vesti o orlovima krstašima

Ipak, nije sve tako crno. Populacija orla krstaša se polako oporavlja, a nedavno su obeležena četiri nova mladunca - Mišel, Atila, Princ i Jelena, kojima su postavljeni metalni i plastični prstenovi, kao i satelitski uređaji.

Takođe, Feliksovi roditelji su ove godine imali još jednog mladunca, kojeg su uspešno  odnegovali.

Pored ovogodišnjih mladunaca, u svakom trenutku se prate i Mima, Ivanka, Radenko, Joca i Duda.

Lepe vesti o podmlatku stižu nakon višegodišnjeg rada na oporavku populacija ptica grabljivica u Srbiji.

"Godine 2017. smo imali jedan jedini gnezdeći par orla krstaša. Mnogo se radilo, i kroz, naravno, neke međunarodne projekte, a imali smo i kampanje gde su ljudi donirali sredstva. Sve što smo uradili za ovih gotovo 10 godina je dovelo do toga da ove godine imamo 29 gnezdeći parova i 25 mladunaca, i da se njihova populacija polako širi", kaže Stojiljković.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()