Selaković u Moskvi: Srpske svetinje na KiM među najugroženijima u Evropi

Selaković otvorio izložbu "Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti"

21.05.2026. 17:34
  • Podeli:
izložba u moskvi nikola selaković TANJUG MINISTARSTVO KULTURE-6a0f25ea5cd1d.webp Foto: TANJUG/MINISTARSTVO KULTURE

Ministar kulture Nikola Selaković otvorio je danas izložbu "Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti" u Državnom muzeju arhitekture Šusev u Moskvi, a tom prilikom istakao je značaj otvaranja te izložbe u Rusiji, zemlji sa kojom Srbiju povezuju duboke istorijske, duhovne i kulturne veze i zajedničko razumevanje značaja očuvanja kulturnog nasleđa kao univerzalne vrednosti čovečanstva.

Izložba prikazuje četiri srpske crkve koje se nalaze na prostoru Kosova i Metohije, koje su pod zaštitom Uneska, a koje su i i danas ugrožene, a Selaković je poručio da je srpska kulturna baština na KiM i dalje jedno od najugroženijih kulturnih dobara u Evropi u 21. veku. 

"Pored fizičkog ugrožavanja, prisutni su i pokušaji preimenovanja, prisvajanja i falsifikovanja istorijskog i kulturnog identiteta ovih svetinja, što dodatno otežava napore u njihovoj zaštiti. Ta baština je tokom poslednjih decenija bila izložena sistematskom razaranju. Posebno tragičan period usledio je nakon 1999. godine, a vrhunac nasilja dogodio se tokom marta 2004. godine, kada su u organizovanim napadima uništeni i oštećeni brojni srpski manastiri i crkve, među njima i spomenici neprocenjive kulturne i duhovne vrednosti", naglasio je Selaković.

Kako je ispričao, od juna 1999. godine do danas uništeno je ili oštećeno 156 pravoslavnih crkava i manastira, kao i 122 srpska groblja.

"Uništeno je ili pokradeno više od 10.000 ikona, crkveno-umetničkih i bogoslužbenih predmeta, kao i više hiljada nadgrobnih spomenika. To nisu samo brojevi, to su tragovi jedne kulture, jednog pamćenja i vekovnog prisustva. Zato ova izložba predstavlja mnogo više od dokumentarnog prikaza ugroženih spomenika. Ona je poziv na očuvanje istorijske istine i na zaštitu vrednosti na kojima počiva međunarodni sistem zaštite kulturnog nasleđa", kazao je Selaković.

Istovremeno, kako je dodao, izložba je i poruka kontinuiteta srpsko-ruskih kulturnih veza. 

"Ona potvrđuje da kulturna saradnja jeste i ostaje temelj međusobnog razumevanja, čak i u vremenima velikih globalnih izazova. Kroz kulturu, duhovnost i zajedničko istorijsko iskustvo, naše dve zemlje vekovima su gradile odnose zasnovane na poverenju, bliskosti i poštovanju", kazao je Selaković.

Izrazio je zahvalnost Šusev državnom muzeju arhitekture i njegovim stručnjacima koji su prepoznali značaj teme i izložbu dodatno obogatili predmetima iz sopstvene zbirke, pre svega freskama iz srpskih srednjovekovnih manastira. 

"Taj gest ima posebnu simboličku i kulturnu vrednost, jer svedoči o dugom trajanju interesovanja, brige i poštovanja prema srpskom duhovnom i kulturnom nasleđu u Rusiji", naveo je.

Selaković je prisutne upoznao sa tim da je izložba prvi put predstavljena u sedištu Uneska u novembru 2024. godine, povodom 20 godina od upisa manastira Visoki Dečani na Uneskovu Listu svetske baštine. 

"Istovremeno, ove godine obeležavamo i 20 godina od upisa četiri srpska srednjovekovna dobra - Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Manastir Gračanica i Bogorodica Ljeviška na Uneskovu Listu svetske baštine u opasnosti. Kulturna baština nije samo svedočanstvo prošlosti. Ona je temelj identiteta, duhovnog trajanja i istorijskog pamćenja jednog naroda", naglasio je Selaković. 

Autori izložbe "Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti" su Marko Savić, Marko Todorović u produkciji tima "Live View Studio" iz Beograda.


    

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()