Ni posle 31 godine bol se ne smanjuje: Porodice nestalih iz "Oluje" i dalje čekaju pravdu i odgovore

Trideset jednu godinu nakon hrvatske vojne operacije "Oluja", kada je u akciji etničkog čišćenja sa svojih ognjišta proterano oko 220.000 Srba, brojne porodice i dalje tragaju za najbližima.

Sudbina više od 2.000 nestalih i mesta na kojima se nalaze posmrtni ostaci ubijenih Srba i danas su nepoznati, a porodice i dalje traže odgovore.

Još traje identifikacija posmrtnih ostataka stradalih tokom "Oluje": Pozivaju se porodice žrtava da daju uzorak krvi

Vučić na Petrovačkoj cesti: Obaveza da stradali nikada ne budu zaboravljeni

Ni posle 31 godine, bol se ne smanjuje, a suze i dalje teku. Sećanja na "Oluju" i dalje ne blede, čak ni za Helenu koja nije bila rođena kada je njen deda nestao u zločinačkoj akciji 1995. godine, a čiji posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.

"To je ostavilo jako veliki trag na našoj porodici, pogotovo na mojoj baki, koja je i čak sagradila grobno mesto za njega. Digla mu je spomen ploču, a nije uspela do danas ni da ga propisno sahrani", rekla je unuka nestalog Pere Boromise Helena Krstić.

Nažalost, priča Helenine porodice nije usamljena. Za mnoge koji su tokom i nakon „Oluje” izgubile svoje najmilije, potraga još nije završena.

"Oni koji do danas nisu pronašli svoje najmilije, a koji se još uvek vode kao nestali, nisu imali priliku ni da ih ožale. Njihova agonija traje i danas. Za tih 612 porodica 'Oluja' još uvek nije završena. Nema optuženih za počinjene zločine nad srpskim narodom, a i ako su izrečene presude za nekolicinu izvršenih zločnina - kazne nisu adekvatne", ističe predsednica Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza” Dragana Đukić.

Iz Udruženja traže donošenje zakona koji će zaštititi prava porodica nestalih i ubijenih i poručuju da Srbija neće odustati od rasvetljavanja sudbine nestalih u akciji „Oluja”. Ipak, kako navode, najveća prepreka ostaje izostanak saradnje Hrvatske.

"Jedna je istina: zločini, ako ih je bilo, desili su se na teritoriji Republike Hrvatske. Tamo su tela, tamo su grobnice, tamo su arhive, tamo su mrtvačnice, tamo su istražni organi, tamo su tela koja treba da daju odgovore na ova pitanja, koja mi uporno od njih tražimo i ne dobijamo odgovore, jer je očigledno da su kolege iz Hrvatske u ovom trenutku u jednom stanju i statusu da ne žele da sarađuju", rekao je predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović.

Tim povodom, u Skupštini Srbije, Udruženja izbeglih, raseljenih i doseljenih lica "Zavičaj" iz Beograda i Udruženje Srpska Krajina 1990, predstavila su Deklaraciju o stradanju srpskog naroda u Hrvatskoj. 

Kako su istakli, očekuju njeno usvajanje, i nastavak rasvetljavanja sudbine nestalih. 

Zatražene su i izmene Zakona o pravima boraca, kako bi bio uređen status boraca sa područja nekadašnje Republike Srpske Krajine.

Vučić iz Šipova: Sve što tražimo je da poštujete nas Srbe i da nas nazivate Srbima

Dodik i Vučić iz manastira Rmanj: Važno je da Srbi ne prodaju svoja imanja, Srbija uložila 142 miliona evra u Srpsku