Karan naglasio da je pamćenje žrtava pitanje istorijske odgovornosti i elementarnog ljudskog dostojanstva
Foto: Dejan RakitaPIXSELLU Istočnoj Ilidži danas je obeležen danas Dan sećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj tokom kojeg je 1995. godine ubijeno više od 50 pripadnika Vojske Republike Srpske i civila, a ranjeno ih je bilo više od 120.
Na mesnom groblju Grlica služen je pomen. Cvijeće je položeno kod spomenika prvim civilnim žrtvama NATO bombardovanja u Srpskom Sarajevu - sestri i bratu Radmili i Radenku Galinac iz Vojkovića.
U Hramu Svetog Petra Dabrobosanskog u Vojkovićima služen je parastos za sve poginule Srbe u NATO agresiji na Republiku Srpsku.
Operacija NATO-a "Namerna sila" trajala je od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine.
NATO avijacija je tokom bombardovanja Pala, Јahorine, Hadžića, Vogošće, Ilijaša i Bratunca koristila municiju sa osiromašenim uranijumom, što je u godinama nakon rata dovelo do znatnog porasta broja obolelih od malignih bolesti, posebno među izbeglim stanovništvom iz Hadžića.
Predsednik Republike Srpske Siniša Karan poručio je dan Dan sećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku 1994. i 1995. godine je dan u kojem, kako je naveo, "potvrđujemo našu trajnu obavezu prema onima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema generacijama koje dolaze".
Karan je naglasio da je pamćenje žrtava pitanje istorijske odgovornosti i elementarnog ljudskog dostojanstva.
"NATO je izvršio agresiju nad Republikom Srpskom, u čijim su napadima živote izgubili pripadnici Vojske Republike Srpske i civili, a veliki broj ljudi je ranjen. Iza statistike, međutim, uvijek stoje ljudi, porodice i sudbine. Protok vremena ne sme biti razlog da se o stradanju ćuti", rekao je predsednik Srpske.
On je ukazao da upotreba municije sa osiromašenim uranijumom tokom NATO bombardovanja Republike Srpske predstavlja neljudski čin i trajni zločin protiv srpskog naroda, jer stradanje nije završeno poslednjim naletom aviona niti poslednjom eksplozijom.
"Činjenica da se i danas suočavamo sa teškim malignim oboljenjima među stanovništvom obavezuje nas da nikada ne prestanemo tražiti istorijsku odgovornost za ovu počinjenu agresiju. Pravo i pravda moraju jednako da važe za sve, međunarodno pravo ne smi biti pravo jačega, niti se ljudska prava mogu tumačiti u zavisnosti od toga kojem narodu pripada žrtva", rekao je Karan za Srnu.
On je naglasio da Republika Srpska ima i pravo i obavezu da neguje kulturu sećanja da bi sačuvala dostojanstvo žrtava, njihovih porodica i pravo budućih generacija da znaju šta se dogodilo.
"Naša poruka je jasna - Republika Srpska neće zaboraviti svoje žrtve i neće pristati na njihovo prećutkivanje. Našu budućnost zasnivamo na miru, slobodi, ustavnosti, poštovanju prava i očuvanju Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. To dugujemo stradalima, ali još više živima i generacijama koje dolaze - poručio je predsednik Republike Siniša Karan.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







