Srbija među svetskim liderima digitalizacije: Koliko su građani i privreda uštedeli zahvaljujući reformama?

Nacionalni portal otvorenih podataka nedavno je ostvario jedan od najboljih rezultata u evropskom sistemu za ocenu kvaliteta

18.11.2026. 14:02
  • Podeli:
snežana paunović - Tan2026-11-1812523661_6-6afda0d67af61.webp Foto: TANJUG/OLIVER BUNIĆ

Srbija je prema poslednjem izveštaju Svetske banke rangirana na drugom mestu u Evropi i šestom u svetu po stepenu digitalne transformacije, izjavila je danas ministarka državne uprave i lokalne samouprave u tehničkom mandatu Snežana Paunović.

Ona je na godišnjem Dijalogu na visokom nivou o reformi javne uprave, koji organizuje Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA), istakla da portal eUprava danas ima gotovo tri miliona korisnika, što je više od polovine punoletnih građana Srbije, kao i da je njegovim uslugama zadovoljno 90 odsto korisnika.

Na portalu je dostupno više od 150 elektronskih usluga, dok je elektronskim putem potpisano više od tri miliona dokumenata.

"Preko 650 miliona sati čekanja na različitim šalterima ušteđeno je do sada građanima Srbije kroz proces digitalizacije usluga, dok je privrednim subjektima ušteđeno oko 3,7 milijardi dinara godišnje kroz pojednostavljenje administrativnih postupaka", rekla je Paunovićeva.

Ulaganje u državne službenike

Prema njenim rečima, nacionalni portal otvorenih podataka nedavno je ostvario jedan od najboljih rezultata u evropskom sistemu za ocenu kvaliteta, zauzevši deveto mesto među više od 200 kataloga iz čitave Evrope.

Napredak, kako je ocenila, nije moguć bez ulaganja u ljude, odnosno službenike koji su nosioci i sprovodioci svih reformi.

Od osnivanja Nacionalne akademije za javnu upravu više od 100.000 službenika prošlo je programe stručnog usavršavanja.

"Iako su naše reforme sveobuhvatne i usmerene na sve principe javne uprave, naš primarni fokus je zapravo na ljudima", rekla je Paunovićeva, objasnivši da se građanima pružaju visokokvalitetne usluge, dok se službenici osnažuju i usavršavaju.

Podsetila je da je reforma javne uprave među prioritetima evropskih integracija, kao i da je tokom ove godine donet novi strateški okvir za period od 2026. do 2030. godine.

Otvorena vrata mladim talentima

Paunovićeva je ocenila da je Srbija na velike izazove reforme javne uprave odgovorila najefikasnije u regionu, a kao jedan od najvećih izazova izdvojila je privlačenje mladih talenata u javni sektor.

"To jeste dosta teško, jeste bio veliki izazov, pre svega zato što su konkursni uslovi bili rigorozni. Mi smo izmenili Zakon o državnim službenicima, blago smanjili kriterijum i otvorili vrata za mlade ljude", rekla je ministarka za Tanjug.

Stariji službenici su se, kako je navela, iznenađujuće dobro prilagodili novim sistemima, pre svega zahvaljujući edukacijama Nacionalne akademije za javnu upravu.

"Javna uprava je zapravo žila kucavica ili kičma ovog društva i sistema države", rekla je Paunovićeva, ocenivši da će javnost pre ili kasnije prepoznati važnost tog sektora, iako se on često nalazi u drugom planu u odnosu na atraktivnije teme.

Rekordno interesovanje za reforme

Vršiteljka dužnosti direktora ReSPA Jelena Mrdak istakla je da je ta organizacija ove godine sprovela više od 75 inicijativa za izgradnju kapaciteta i angažovala 2.650 državnih službenika iz devet administracija.

Nagrade za javnu upravu, koje se dodeljuju zajedno sa programom SIGMA, ove godine privukle su rekordnih 67 inicijativa, pri čemu je konkurs prvi put proširen i na zemlje Istočnog partnerstva – Ukrajinu, Moldaviju i Jermeniju.

"Profesionalni razvoj daje administracijama liderstvo, etiku i veštine da sprovedu reformu, a digitalna uprava daje im nove načine da usluge budu pristupačnije i efikasnije. I ništa ne radi bez drugog. Digitalni sistem ne može da nadomesti slabu instituciju, a sposobna institucija ne treba da bude onemogućena zastarelim procedurama", rekla je Mrdak.

Veštačka inteligencija novi izazov

Rukovodilac programa SIGMA Gregor Virant ocenio je da je digitalizacija javne uprave u Srbiji u svakom pogledu napredovala.

Podsetio je da se, prema najnovijem izveštaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), liderstvo i digitalne veštine ističu kao dva najvažnija zahteva u državnim službama zemalja članica te organizacije i Evropske unije.

Ukazao je, međutim, da budućnost javne uprave više nije samo pitanje digitalizacije, već i primene veštačke inteligencije.

Virant je ocenio da se veštačka inteligencija razvija toliko brzo da je teško predvideti kako će svet i javna uprava izgledati za pet, deset ili 20 godina, dok se u znatnom broju zemalja OECD-a ona već koristi u administrativnim procesima.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()