Položaj uz Jadran i planine hvataju vlagu iz vazduha
Foto: Shutterstock.com/FreeNINJA, ilustracijaIstorija, kultura, atrakcije i gastronomija važni su faktori prilikom izbora destinacije za putovanje, ali veliku ulogu ima i vreme – jer nije baš prijatno provesti odmor u apartmanu ili pod kišobranom
Podaci za prošlu godinu pokazuju da na globalnom nivou najviše padavina beleže tropske zemlje – prednjače Papua Nova Gvineja i Solomonska Ostrva s više od 4.000 milimetara kiše godišnje, a odmah iza njih su Filipini, Indonezija i Panama.
S druge strane, najsuvlje su zemlje severne Afrike: Egipat i Libija.
U Evropi su najkišovitije zemlje Švajcarska, Crna Gora i Island, a najmanje padavina ima na Kipru, u Moldaviji i Ukrajini. U Srbiji u proseku padne oko 600 do 700 mm kiše godišnje, ali to dosta varira po regionima.
Ako se pitate zašto je Crna Gora među najkišovitijim delovima Evrope, razlog je njen položaj uz Jadran i planine koje „hvataju“ vlagu iz vazduha.
Vlažan morski vazduh nailazi na masiv Orjena iznad Boke kotorske, gde se naglo uzdiže i pretvara u obilne padavine, zbog čega neka područja beleže i do pet hiljada milimetara kiše godišnje. Upravo ti ekstremno kišni delovi znatno podižu ukupni prosek države. Crkvice u zaleđu Boke važe za mesto s najviše padavina u Evropi.
Iako Velika Britanija ima reputaciju kišne destinacije, po količini padavina nije ni blizu evropskog vrha – čak je bliža proseku nego ekstremima.
Prošle godine tamo je palo oko 963 mm padavina. Iako je Britanija daleko od najkišovitijeg mesta na Zemlji, njena „kišna“ reputacija postala je deo nacionalnog identiteta.
Atlantski okean, koji donosi mnogo vlage, ima ogroman uticaj na vreme – a ne pomaže ni to što se Britanija nalazi na putu brzih vetrova koji često donose loše vreme. Ukratko, kiša može pasti bilo kada i bilo gde – i možda je upravo ta nepredvidivost, osećaj da kiša uvek vreba iza ugla, razlog zbog kojeg je toliko duboko ukorenjena u britanskoj svesti.

Egipat – 6 mm
Libija – 17 mm
Ujedinjeni Arapski Emirati – 19 mm
Oman – 27 mm
Bahrein – 43 mm
Papua Nova Gvineja – 4.152 mm
Solomonska Ostrva – 4.109 mm
Filipini – 3.683 mm
Indonezija – 3.662 mm
Panama – 3.522 mm
Kipar – 288 mm
Moldavija – 459 mm
Ukrajina – 538 mm
Turska – 546 mm
Mađarska – 553 mm
Švajcarska – 1.537 mm
Crna Gora – 1.525 mm
Island – 1.409 mm
Norveška – 1.296 mm
Albanija – 1.289 mm
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







